Udruga Betlehem otvorila je 1. veljače u Zagrebu „Prozor života“. Mjesto je to gdje žene anonimno mogu ostaviti dijete koje bi se inače moglo naći u kontejneru, utopljeno u rijeci Savi ili ubijeno i zakopano u dvorištu obiteljske kuće, čemu smo u Hrvatskoj već svjedočili. Kako bi se takvi slučajevi sveli na minimum, pored samostana Pohoda Marijina, uz kapelu Corpus Domini na zagrebačkoj Trešnjevci, pored kazališta, instaliran je prozorčić gdje se dijete može ostaviti. Dijete se žurno zbrinjava, a mjesto u kojem kratko boravi je toplo i ugodno. Zovu se sve nadležne službe i ono što je najvažnije – dijete preživljava neozlijeđeno. Protiv toga odmah su ustale radikalne feministice. Jedna od njih je i Dorotea Šušak. Tko je ona?
> Pater Marko Glogović u Zagrebu otvorio ‘Prozor života’: ‘Smrt djeteta ne smije biti alternativa’
Tko je to tko se usudi stati pred kamere i zatražiti kazneni progon onih koji žele spašavati bebe? Dorotea Šušak u javnosti se predstavlja kao feministica, aktivistica i izvršna direktorica Centra za ženske studije. Ujedno je i ravnateljica gradske ustanove Centar za kulturu Trešnjevka. Ideološki se nalazi na liniji ekstremno lijeve stranke Možemo koja je na vlasti u gradu Zagrebu.
Šušak i ‘Centar za ženske studije’
Dorotea Šušak rođena je 1996. godine. Na Facebooku navodi kako joj je poslodavac Centar za ženske studije. Pohađala je V. gimnaziju u Zagrebu, a nakon toga studirala je na Švicarskoj školi za poslovanje i menadžment u Ženevi. Studirala je i na Akademiji dramske umjetnosti te Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer antropologija i komparativna književnost. Navodi i kako je pohađala pravo. Završila je dramaturgiju i radila u zagrebačkim kazalištima.
Suosnivačica je udruge Dignitas. Međutim, stranica udruge je ugašena, a posljednja objava na Facebooku datira iz 2017. godine. Riječ je o „platformi koja okuplja mlade kreatore iz područja umjetnosti i tehnologije“. Očito, ova udruga nije opstala.
> Ženska mreža traži zabranu ‘Prozora života’ koji daje šansu neželjenim bebama
Centar za ženske studije je ekstremno lijeva feministička udruga marksističkog karaktera iz koje su potekli pseudoznanstveni „rodni studiji“ koji se pokušavaju implementirati i podvaliti na Filozofski fakultet kao legitiman i prijeko potreban studijski program. Tu pseudoznanstvenu udrugu financiraju Vlada RH i Grad Zagreb. Financirat će i rodne ideologe koji će podučavati buduće rodne ideologe ukoliko se dopusti pokretanje tih studija na fakultetu.
> Rodni ili ženski studiji? Centar za ženske studije kaže da se radi o ‘feminističkoj učionici’
Šušak u ‘proizvodnji feminističkog znanja’
Centar Dorotee Šušak svake godine provodi „edukacije“ o feminizmu i „ženskim pravima“. Za samo 150 eura može se steći diploma iz „interdisciplinarnog feminističkog obrazovanja“. Evo o kakvim se kolegijima radi: „Historija feminističkih ideja i pokreta“, „Feminizam, rod i nacija“, „Feminizam i antiratne politike“, „Tijelo, seksualnost i reproduktivne politike“, „Feministička kritika nasilja protiv žena“, „Ekofeminizam“, te „Feminizam, umjetnička teorija i praksa“.
> Otvorene prijave za ‘ženske studije’: Za 150 eura možete učiti o ‘ekofeminizmu’
Centar, kako piše, „proizvodi feminističko znanje“. Također, ujedno poučava i o klimatskim promjenama. Gdje se isprepliću feminizam i globalno zagrijavanje, teško je reći. Možda je najbolje prijaviti se u “tvornicu feminističkog znanja” i saznati o čemu je riječ.
Radikalni feminizam je svjetlo društva?
Osim po napadu na „Prozor života“, Šušak je u javnosti odjeknula i kao „predvodnica“ mimohoda „Za sigurnu školu“ nakon tragičnog ubojstva djeteta u Osnovnoj školi u Prečkom. Fotoaparati su je zabilježili u prvom redu, uz lezbijsku aktivisticu Sanju Juras, kako nosi transparent „Želimo biti svjetlo društva, a ne nositi svijeće“? Nije prvi put da ekstremna ljevica iskorištava jednu takvu tragediju da bi „signalizirala vrline“, kako se to kaže u SAD-u.
Kako se točno lik i djelo Šušak uklapa u sintagmu “svjetlo društva”, ako je njezino javno djelovanje obilježeno radikalnim feminizmom, zagovaranjem pobačaja kao „ljudskog prava“ te protivljenjem „Prozoru života“? Otkad je radikalni feminizam zaštitnik najmanjih – djece, kada toj istoj djeci osporava pravo na život u majčinoj utrobi? K tome, radikalne feministice podupiru i sakaćenje djece koja žele “promijeniti spol”. Konkretno, riječ je o kirurškom odstranjivanju dojki. Jesu li u Hrvatskoj one otišle i toliko daleko kao na Zapadu da se zalažu i za “donju operaciju” kod takozvanih “transrodnih osoba”?
Na svom Facebook profilu, Šušak kao naslovnu sliku koristi upravo fotografiju sa spomenutog mimohoda. Prvo što ističe jest činjenica da ju je uslikao fotograf Sanjin Kaštelan. „Sve relevantnije fotografije u mom životu, napravio je Sanjin Kaštelan“, započela je Šušak objavu na Facebooku u vezi događaja u kojem bi u fokusu trebalo biti ubijeno dijete i sigurnost djece u školama.
> Ženska mreža – sve što niste znali o organizaciji kojoj smeta Prozor života
Već viđeni obrazac: Postjugoslavenstvo i kultura smrti
Nadalje, Šušak se sve više nameće i kao omiljeno lice mainstream medija. Osim što se protivi “Prozoru života” i istovremeno zalaže za život djece, izrazito je zabrinuta i za stanje u Srbiji.
Protestira i protiv Vučića. U studentskim prosvjedima u susjednoj državi vidi „ranjena i osiromašena postjugoslavenska društva“. “Kolegicama i kolegama” u Srbiji obraća se kao „drugaricama i drugarima“.
Na društvenim mrežama ismijava ono što svi primjećujemo – nešto poput ljubavne veze između postjugoslavenstva i LGBT ideologije.
Čudan je to spoj, no što je normalno u djelovanju Šušak i njezinog “Centra za ženske studije”?
> Homoseksualci, lezbijke i feministice podržali studente u Srbiji, svoje ‘drugarice i drugare’
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.