Rodni ili ženski studiji? Centar za ženske studije kaže da se radi o ‘feminističkoj učionici’

Studiji
Foto: fah, Centar za ženske studije, Facebook, Montaža: Narod.hr

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić u emisiji HRT-a izjavio je kako su rodni studiji zapravo ženski studiji. Uvidom u kolegije koji će se izvoditi na rodnim studijima naišli smo na ideologiju feminizma. Povijest žena, feminističke teorije i praske, feministička metodologija i slični kolegiji dokazuju kako je rektor u pravu. Ono što nas također navodi u tom smjeru je i čestitka Centra za ženske studije pokretačima rodnih studija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Rektor Lakušić o Rodnim studijima: To su zapravo ženski studiji

Što je Centar za ženske studije čija je suosnivačica rodna ideologinja Rada Borić?

O sebi Centar kaže: prvi multi/interdisciplinarni studij o ženskoj tematici u Hrvatskoj, osnovan 1995., a organiziraju ga i vode feministkinje, znanstvenice, umjetnice i žene s iskustvom iz ženskog i civilnog aktivizma. Od 2009. Centar upravlja Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke. U suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira Dane Marije Jurić Zagorke.

> Radi Borić srce je kucalo za Porfirijeve kružoke: Zašto je SPC po mjeri ljevice i ateista?

Surađuje sa ženskim organizacijama i platformama civilnog društva. Neke od njih su Antifašistička liga Zorana Pusića i GOOD inicijativa koja gura LGBT ideologiju u škole. Neke od istaknutih osnivačica Centra su: Rada Borić (Možemo), Nadežda Čačinović (Filozofski fakultet), Vesna Teršelič (Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću) i radikalna feministica Neva Tölle.

> Neva Tölle molitelje bi rastjerala s javnih površina i kaznila zatvorom do tri godine

Cilj Centra je ‘institucionalizirati ženske, odnosno rodne studije’

Povodom najave pokretanja rodnih studija, Centar za ženske studije uputio je čestitku. „Kolegicama s Filozofskog fakulteta čestitamo na uspješno izvedenom pokretanju Rodnih studija na diplomskoj razini! Inicijalni prijedlog za osnivanje ovog tipa studija prije mnogo godina pokrenuo je tim žena okupljen oko Centra za ženske studije. Posebno nas veseli da su mnoge od inicijatorica ovog studija predavale svoje prve feminističke kolegije ili module upravo u našem Centru, “brusile” feminističke ideje, vodile obrazovni program Centra ili znanstveno-aktivističke projekte. Predavačicama i polaznicama/ima novog studija želimo puno uspjeha u prvoj institucionalnoj feminističkoj učionici na Zagrebačkom sveučilištu!“, kaže čestitka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Rodni studiji: Koju proceduru su prošli do sada?

Na kraju, priložen je i link na istraživanje Centra iz 2003. godine. Rad je naslovljen „Institucionalizacija Ženskih studija u Hrvatskoj – akcijsko istraživanje“. Jedna od glavnih misija Centra bila je ući u visoko obrazovanje i ideologiju nametnuti kao znanost. I feminističku i rodnu.

> Mostarkić Gobbo: Rodna ideologija i njezin mrak

Neki od kolegija rodnih (ili ženskih) studija

U prilog tezi kako su rodni studiji zapravo ženski studiji, odnosno feministička ideologija, govore nazivi samih kolegija. Izdavajamo neke od „rodnih“ kolegija. Prvi koji je naveden nosi naziv „Feministička teorija“. Postoji i „Feministička metodologija“. Zatim, imamo „Filozofiju roda i feminističke teorije“, „Feminističke teorije i pokrete“, potom „Feminizam ili psihoanaliza“, „Povijest žena u starom svijetu“, „Anglofono žensko pismo“, te „Žensko pismo novije hrvatske književnosti“. Kolegiji o književnosti usko su vezani uz žene i feminizam. Uz „Rodnu lingvistiku“ nalazimo i „Queer lingvistiku“. Što je jedno, a što drugo i koja je razlika između to dvoje, teško je reći. Ako je uopće moguće doći do te spoznaje.

> Aktivistice na pulskoj procesiji provocirale glumeći queer svećenice

Uz povijest žena, studenti će učiti i „Rodnu povijest“. Pri kraju popisa nalazimo i „Subverzivno australsko žensko pismo“. Dovoljno je bilo staviti pridjev “feministička” ispred bilo čega i dobiti novi kolegij. Naprimjer: „Feministička čitanja romana“, „Feminističke polemike“, „Francuska feministička teorija“ i za kraj: „Feministička i queer naratologija“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Na što se danas sveo feminizam?

Moduli Centra za ženske studije – ‘Naše feminističke borbe’

Filozofski fakultet u Zagrebu odavno je priznao legitimitet i znanstvenost ženskih studija. Tako su 2021. objavili poziv studentima na uključenje u „obrazovni“ program pod nazivom „Feministički odgovori na krizu: prepreke i prilike“. Kolegiji, ili moduli, kako su to nazvali u Centru, nosili su nešto laganije i slobodnije nazive.

Prvi navedeni modul nazvan je: „Feministički valovi, plime i oseke“. Zatim slijede „Naše feminističke borbe“. Imamo i „Feministički pristup pravdi i pravu“. Politička ekonomija također ima svoj feministički pristup. Posebno zanimljiv modul je „Razlog za dom i ‘vlastitu sobu’ – prostorne koordinate ženske emancipacije“. Ne može proći bez „Reproduktivne i seksualne politike i prava“. I na kraju: „Inkluzija, antimilitarizam, sekularizam“, te „Umjetnost i refleksije krize u optici feminističke kritike“.

> Za prof. Branku Galić rodni studiji su znanost, a svi koji su protiv su retrogradni, fanatični i zadrti

Tko je predavao ženske, a sada će rodne studije?

Tko će se naći u „feminističkoj učionici“ na Filozofskom fakultetu u Zagrebu? Tko je „brusio feminističke ideje“ u Centru za životne studije? Jedna od njih je prof. Lada Čale Feldman. Dolazi s Odsjeka za komparativnu književnost. Bila je članica Odbora obrazovnog programa ženskih studija. Naravno, predavala je i voditeljica i glavna nositeljica rodnih studija prof. Ankica Čakardić. Njezin modul bio je „Analitički fokusi feminističkih struja i pravaca“. Inače, prof. Čakardić dolazi s Odsjeka za filozofiju. S Odsjeka za povijest „brusila“ se prof. Ida Ograjšek Gorenjak. Predavala je „Historiju feminizma“. Pop kulturu na ženskim studijima predavala je prof. Maša Grdešić s Odsjeka za komparativnu književnost. Na rodnim studijima predavat će „Feminističku teoriju“ i „Feminizam i književnost“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Šarić: Što su točno rodni studiji, nitko ne zna, pa ni profesorica Čakardić

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.