Rodni studiji: Koju proceduru su prošli do sada?

HZZ-a
Foto: FaH,snimka zaslona, Istock/ montaža: Narod.hr

Program rodnih studija prošao je većinu koraka koji su potrebni kako bi studij krenuo s radom. Ono što sada predstoji je slanje zahtjeva Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) kako bi vrednovala prijedlog novog studija. Rodni studiji su prošli inicijalnu akreditaciju na Sveučilištu u Zagrebu. No u tijeku inicijalnog institucijskog vrednovanja, Filozofski fakultet ili UNIZG su trebali zatražiti mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o tome postoji li potreba za magistrima rodnih studija na tržištu rada i imaju li uopće mogućnosti za zapošljavanje. Ako HZZ nije odgovorio u roku od 30 dana, smatra se da je mišljenje HZZ-a pozitivno. Narod.hr je stoga o tome poslao upit HZZ-u, kao i Sveučilištu u Zagreb.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti predviđa da je za kvalitetu studija potrebna njegova usklađenost i s mogućnošću kasnijeg zapošljavanja studenata. Stoga je Agencija za znanost i visoko obrazovanje propisala Standarde vanjskog vrednovanja kvalitete u postupku inicijalne akreditacije studija u kojima se navodi da bi prilikom predlaganja studijskog programa trebala biti dostavljena mišljenje HZZ-a o usklađenosti studija s potrebama tržišta rada.

Možda će vas zanimati

Rodni studiji još nisu prošli najvažnije stepenice: Hoće li ih AZVO i Ministarstvo odobriti?

Filozofski fakultet u Zagrebu pokreće novi studij na diplomskoj razini. To su Rodni studiji. Ovi studiji već su prošli

Studij mora biti usklađen s potrebama tržišta rada

Na temelju odredbe članka 8. stavka 3. Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (Narodne novine“ 151/22) i odredbe članka 32. stavka 1. podstavaka 1. i 2. Statuta Agencije za znanost i visoko obrazovanje  Akreditacijski je savjet na svojoj 2. sjednici, održanoj 11. svibnja 2023. donio Standarde kvalitete za vrednovanje u postupku inicijalne akreditacije prijediplomskog, diplomskog, integriranog, specijalističkog i kratkog studija.

Članak 1. kaže da Standardi vanjskog vrednovanja kvalitete u postupku inicijalne akreditacije studija obuhvaćaju standarde, elemente i indikatore kvalitete te kriterije za inicijalnu akreditaciju studija na temelju kojih se utvrđuje razina njihove ispunjenosti i donosi ocjena kvalitete. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Agencija za znanost i visoko obrazovanje radi unutarnjeg osiguravanja kvalitete studija te kako bi se na koncu opravdalo pokretanje novog studija navodi važnost usklađenosti novog studija s potrebama tržišta rada. Odnosno o osiguranju zapošljivosti studenata određenog studija u Republici Hrvatskoj.

>Što promovira voditeljica Rodnih studija: LGBT partizanke s puškama, marksizam

> Filozofski fakultet uskoro starta s Rodnim studijima: Evo tko će ih voditi

Prilikom predlaganja studija potrebno je mišljenje HZZ-a

Osim Sveučilišta u Zagrebu i drugih institucija program predloženog studija vrednuje i Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Na taj način vodi računa o raznim faktorima, a između ostaloga i o usklađenosti s potrebama tržišta rada datog studija i zapošljivosti njegovih studenata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Pri planiranju i predlaganju novoga studijskog programa visoko učilište vodilo je računa o specifičnosti i nepreklapanju studijskog programa sa sličnim programima u području srednje i jugoistočne Europe i susjednim zemljama, ali i u Republici Hrvatskoj općenito.

Predloženi studij usklađen je s potrebama tržišta rada te osigurava zapošljivost studenata u Republici Hrvatskoj. Upisne kvote usklađene su s potrebama tržišta rada i kapacitetima visokog učilišta te su dio sustavnoga strateškog promišljanja. Upisne kvote usklađene su sa znanstvenom potrebom (za sveučilišne studije).

Minimalne institucijske pretpostavke predloženog studija usporedive su sa srodnim akreditiranim studijima u Republici Hrvatskoj i zemljama EU. Prilikom predlaganja studijskog programa dostavljeno je mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o usklađenosti studija s potrebama tržišta rada ili dokaz da je visoko učilište Hrvatskom zavodu za zapošljavanje podnijelo zahtjev za donošenje predmetnog mišljenja iz kojeg je vidljivo da je prošao rok od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za mišljenjem.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab
>Peternel Puljku: Voditeljica rodnih studija bila je kandidatkinja na listi SDSS-a

Što je Narod.hr pitao HZZ i Sveučilište u Zagrebu?

S obzirom na informacije da Filozofski fakultet u Zagrebu pokreće novi studij na diplomskoj razini – Rodni studiji, a za što im je potrebno mišljenje HZZ-a o usklađenosti Rodnih studija s potrebama tržišta rada, Narod.hr je poslao upit Sveučilištu u Zagrebu.

Pitali smo je li Odboru za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu dostavljeno mišljenje HZZ-a o usklađenosti Rodnih studija s potrebama tržišta rada? Te ako jest, što je u njemu navedeno?

Od HZZ-a smo pak zatražili da nam odgovore je li od HZZ-a zatraženo mišljenje o usklađenosti Rodnih studija s potrebama tržišta rada. Odnosno o tome postoji li potreba za magistrima rodnih studija na tržištu rada?

Nadalje pitali smo je li HZZ-u dostavio mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja i ako jest, kakvo je mišljenje bilo te smo ih zamolili da nam ga dostave. Pitali smo ih i u slučaju da HZZ-u nije dostavio mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja, koji su bili razlozi za to?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odgovor ćemo objaviti posebno.

Što je Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu

Rodni studiji prethodno su prošli i kroz proces vrednovanja na Sveučilištu u Zagrebu. O tome je odlučio Odbor za upravljanje kvalitetom.

Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu savjetodavno je tijelo Senata i Rektorskoga kolegija koje planira, upravlja i analizira postupke vrednovanja cjelokupnoga znanstvenoistraživačkoga sustava i sustava visokoškolske naobrazbe na Sveučilištu te predstavlja Sveučilište u nacionalnoj mreži osiguravanja kvalitete.

Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu sastoji se od predsjednika i dvanaest članova. Njih na prijedlog Rektorskoga kolegija u širem sastavu imenuje Senat iz redova zaposlenika na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim radnim mjestima te od predstavnika vijeća područja i dvaju predstavnika studenata Sveučilišta.

Sveučilište putem Odbora koordinira i pokreće razvojne programe u svrhu trajnoga upravljanja i unapređenja kvalitete. Administrativno-stručna služba Odbora je Ured za upravljanje kvalitetom.

Glavna je zadaća Odbora za upravljanje kvalitetom promicanje visokih standarda obrazovanja na Sveučilištu i pružanje aktivne potpore sastavnicama u unaprjeđenju kvalitete znanstvenoga i nastavnoga rada. 

Možda će vas zanimati

Prof. Matasović s Filozofskog o Rodnim studijima: Ti će stručnjaci biti egzistencijalno zainteresirani za širenje ideologije

”Stručnjaci” za rodne studije bit će egzistencijalno zainteresirani za širenje ideologije po kojoj su takvi stručnjaci „potrebni“ u društvu.

Tko sjedi u Odboru za upravljanje kvalitetom Sveučilišta

Predsjednik Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu je prof. dr. sc. Goran Đukić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Od članova na prijedlog Rektorskog kolegija u širem sastavu ističu se prof. dr. sc. Davor Petrinović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva te izv. prof. dr. sc. Ksenija Grubišić s Pravnog fakulteta. Nadalje, članovi Odbora su i prof. dr. sc. Tatjana Gazivoda Kraljević s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, inače predstavnica Vijeća tehničkoga područja, te prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, predstavnica Vijeća prirodoslovnoga područja.

>Prof. Vrček: Lijevo jednoumlje na sveučilištima

Sa Stomatološkog fakulteta u Odboru je prof. dr. sc. Nikša Dulčić, predstavnik Vijeća biomedicinskoga područja, a s Arhitektonskog fakulteta red. prof. art. Leo Modrčin, predstavnik Vijeća umjetničkoga područja. U Odboru sjedi i prof. dr. sc. Blaženka Kos s Prehrambeno-biotehnološkg fakulteta, predstavnica Vijeća biotehničkoga područja.

S Ekonomskog fakulteta dolazi izv. prof. dr. sc. Goran Vlašić, predstavnik Vijeća društveno-humanističkoga područja (društveno područje), a s Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača, predstavnica Vijeća društveno-humanističkoga područja (humanističko područje).

U Odboru je još i predstavnica studenata prijediplomskih i diplomskih studija, Amalija Danjek s Prehrambeno biotehnološkog fakulteta te Josip Periša, student Fakulteta hrvatskih studija, predstavnik poslijediplomskih studenata.

Radom Odbora koordinira prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku.

> Uznemiravanje na FFZG: Tko je Neven Budak i zašto ne znamo imena ostalih prijavljenih?

Koraci koje su rodni studiji prošli do sada

Da bi Program rodnih studija prošao potrebno je da prođe nekoliko koraka. Do sada je dobio odobrenje od Vijeća fakulteta, a prošao je i kroz proces vrednovanja na Sveučilištu u Zagrebu, što uključuje i recenzentski postupak odnosno dva inozemna i jedan domaći recenzent.

Nadalje, Rodni studiji su prošli i u Vijeću društveno-humanističkoga područja i Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Prošli su i inicijalnu akreditacija studija, te im za konačno odobrenje ostaje još jedan korak, onaj o vanjskom vrednovanju kvalitete studija od strane AZVO-a. I konačna potvrda, tj. upis u Upisnik studijskih programa.

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.