Filozofski fakultet u Zagrebu pokreće novi studij na diplomskoj razini. To su Rodni studiji. Ovi studiji već su prošli Senat Sveučilišta u Zagrebu, ali da bi doista krenuli potrebna je konačna odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, tj. upis u Upisnik studijskih programa. A odluka Ministarstva ovisit će o inicijalnoj akreditaciji koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje(AZVO).
Znači potrebno je tom procedurom ishoditi dopusnicu za izvođenje studija. Pravo je pitanje hoće li ovaj studij u konačnici biti odobren, s obzirom da je 2022. donesen Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti s ciljem da se smanji broj besmislenih studija i onih za kojima nema potreba na tržištu rada. Dakle, nije riječ o privatnom studiju, nego o studiju koji bi se trebao financirati javnim novcem.
> Filozofski fakultet uskoro starta s Rodnim studijima: Evo tko će ih voditi
Rodni studiji već odobreni na nekoliko razina
Program rodnih studija prošao je na Vijeću fakulteta, pa kroz proces vrednovanja na Sveučilištu u Zagrebu, što uključuje i recenzentski postupak odnosno dva inozemna i jedan domaći recenzent. Zatim na Vijeću društveno-humanističkoga područja i Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Slijedi inicijalna akreditacija studija i u konačnici upis u Upisnik studijskih programa koji provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
> Ušli u vrtiće i škole: Udruga na FFZG-u promovira borbu protiv’rodnih stereotipa’ za djecu od 3 do 12 godina
Kako izgleda proces inicijalne akreditacije?
Inicijalna akreditacija studija je postupak vanjskog vrednovanja kvalitete kojemu podliježu svi novi studiji koje predlažu javna i privatna visoka učilišta. Cilj je postupka inicijalne akreditacije vrednovati i ocijeniti kvalitetu novog studija. I to u skladu s nacionalnim zakonskim kriterijima, Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) te međunarodnim trendovima i primjerima dobre prakse.
Svrha je postupka inicijalne akreditacije osigurati kvalitetu novih studija koje predlažu visoka učilišta. I potaknuti njihova daljnja unaprjeđenja, navodi na svojim stranicama AZVO.
>Prof. Vrček: Lijevo jednoumlje na sveučilištima
Na temelju izvješća stručnog povjerenstva koje sadrži analizu i ocjenu kvalitete novog studija, Akreditacijski savjet donosi obrazloženi prijedlog o izdavanju dopusnice za izvođenje studija. Na osnovu kojega Agencija donosi rješenje o izdavanju dopusnice ili odbijanju izdavanja dopusnice. Visoko učilište može protiv obrazloženog prijedloga Akreditacijskog savjeta podnijeti prigovor Povjerenstvu za prigovore u roku od 30 dana od dana zaprimanja obrazloženog prijedloga. Povjerenstvo za prigovore ispituje osnovanost prigovora te se očituje o svim navodima u prigovoru u roku od 15 dana od zaprimanja prigovora.
U praksi to izgleda ovako:
> Peternel: Hoće li se objaviti imena dvojice profesora FFZG-a koji su uznemiravali studentice?
Dakle, da je FFZG podnio zahtjev za inicijalnom akreditacijom studija, AZVO bi trebao imenovati povjerenstvo. O tim ljudima ovisi daljnji ishod ovog postupka. Zatim sve ide na potvrdu u Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti čl.65 navodi:
(1) Studij se može započeti izvoditi nakon upisa u Upisnik studijskih programa.
(2) Upis studija u Upisnik studijskih programa provodi Ministarstvo na temelju ishođene dopusnice za izvođenje studija koja se donosi u postupku inicijalne akreditacije studija, koji provodi Agencija.
>Katolički prosvjetni radnici: U seksualnom obrazovanju CESI-ja se krije rodna ideologija
S obzirom da se na stranicama Agencije ne može pronaći da je vrednovanje već provedeno, tj. da je ishođena dopusnica, poslali smo upit AZVO oko inicijalne akreditacije i članova povjerenstva.
Odgovorili su nam:
“Agencija za znanost i visoko obrazovanje nije zaprimila zahtjev za inicijalnu akreditaciju Rodnih studija za izvođenje na diplomskoj razini.”
Također smo poslali upit Ministarstvu vezano uz njihovu odluku o odobravanju Rodnih studija. Dobili smo odgovor:
“Na temelju odredbi članaka 9., 12., 15. i 20. Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti („Narodne novine“, br. 151/22) u slučaju uvođenja novog studija visoko učilište je obvezno pokrenuti postupak inicijalne akreditacije studija. Inicijalna akreditacija studija pokreće se podnošenjem zahtjeva za izdavanje dopusnice za izvođenje studija Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (dalje u tekstu: Agencija), na obrascu i u skladu s uputama koje utvrđuje Agencija. Po provedenom postupku inicijalne akreditacije, Agencija bi ukoliko su ispunjeni svi uvjeti mogla donijeti rješenje o zahtjevu za izdavanje dopusnice. Tek nakon na taj način provedenog postupka može se pokrenuti izdavanje dopisnice i izvođenje spomenutog studija.
O navedenom postupku u skladu s odredbama gore navedenih zakona i potrebi pokretanja postupka inicijalne akreditacije za predmetni studij, Ministarstvo je izvijestilo Sveučilište u Zagrebu.”
>Analiza transparenata i poruka Marša: Puno licemjerja, malo pameti…
Manje studenata, a veći broj programa
Zanimljivo je kako se u akademskoj godini 2023./2024.nastavio trend smanjenja broja upisanih studenata. Ali to ne sprječava rast broja studijskih programa, pa tako i ovakvih poput rodnih studija. 2013. su učenici mogli birati mjesto među 661 studijskim programom, dok su prošle godine na izbor imali čak 921 program, pa i više, ako se nadodaju privatni.
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs upravo je zato prošle godine istaknuo i apsurdne primjere da u nekoj visokoobrazovnoj instituciji postoji više zaposlenih nego što ima studenata, pa je zamolio rektore da se po završetku upisa ukinu svi studijski programi na kojima nema minimalno pet studenata.
Zakon donesen 2022. da se izbace besmisleni studiji
Upravo je Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donesen 2022. godine kako bi se smanjio broj besmislenih studija na kojima studira malo ljudi i za kojima nema potrebe na tržištu rada. Taj dio donosi najviše upitnika po pitanju rodnih studija – što će raditi oni koji ih završe?
> Dr. Reisman: Žena koja je razotkrila Kinseya, ali i profesore Zakošeka i Štulhofera
“Sveučilišne magistre i magistri rodnih studija moći će raditi u području ljudskih prava koje postaje sve značajnije u suvremenom društvu, potom u vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, knjižnica, ženskih i LGBTIQ+ udruga, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama te organizacijama koje se bave migracijama i izbjeglicama, svakako u znanosti i obrazovanju. Premda se diplomanti i diplomantice rodnih studija tradicionalno zapošljavaju u javnom sektoru, njihovo specifično znanje i vještine čine ih sve atraktivnijima i poslodavcima u privatnom sektoru koji njeguju društvenu raznolikost i inkluzivnost, primjerice chief diversity officer, gender equality officer i slično”, rekla je za portal Srednja.hr voditeljica studija Ankica Čakardić.
> Uznemiravanje na FFZG: Tko je Neven Budak i zašto ne znamo imena ostalih prijavljenih?
Podsjetimo, na redovitoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 11. lipnja 2024. donesena je Odluka o ustroju i izvedbi novoga sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Rodni studiji. Na studiju će se proučavati sve: od znanosti o književnosti, kulturalnih studija, mediologije i muzeologije, preko filozofije, antropologije, povijesti, psihologije, pedagogije i sociologije, do queer lingvistike i psihoanalize. Tri obvezna kolegija bit će Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija. Nadaju se da će studiji krenuti u akademskoj godini 2025./2026. Nastavu će izvoditi nastavnice i nastavnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je financiran javnim novcem.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
