Što je feminizam, zbog čega je nastao i – je li izumro?
Ako nije izumro, na što se sveo?
Zašto je feminizam, premda dolazi od takozvanog nježnijeg spola, u suštini agresivan?
Spadaju li urlanje, golotinja i razbijanje u feminizam?
Zar se time pokazuje ravnopravnost s muškarcima?
Ako se bore protiv nasilja, zbog čega pribjegavaju nasilnim metodama traženja prava?
>Feministkinja koja će režirati Ratove zvijezda u svojim filmovima voli ponižavati muškarce
Što je (bio) feminizam?
Prema većini definicija, feminizam je društveni pokret nastao kao borba za prava žena i njihovo izjednačavanje s muškarcima.
Iako postoje brojne studije na ovu temu, nećemo zadirati u detalje povijesti feminizma, već ćemo se osvrnuti na njegovo današnje djelovanje.
Ono je, kako se čini, ‘potuklo’ sve za što su se žene prvotno borile, a iznad svega je pravo na glas i jednake uvjete obrazovanja što bi im omogućilo između ostaloga i ekonomsku neovisnost.
Kako inače objasniti činjenicu da se u 2024. godini malo ulaže i potiče intelektualni rast žena, da se promovira njihov život uz ‘sponzore’ i da borbu za svoja prava (koja god to bila) traže golotinjom, agresijom i nekulturom?
>Feminizam protiv krunice: Anatomija degradacije
Feminizam u Hrvatskoj – tragikomičan
Oni skloni pretjerivanju odmah će krenuti s verbalnim drvljem i kamenjem izvikujući riječ patrijarhat kao najveće zlo ikada.
Zaboravit će pritom svoje očeve koji su ‘hranili’ obitelj, ali i muževe od kojih, realno, većina tih istih žena očekuje isto.
Ali, u javnosti, ‘ne trebam(o) muškarce’.
Feminizam u Hrvatskoj postao je uvelike gotovo tragikomičan pokret.
S jedne strane razlog tome je vječni izostanak ženske solidarnosti, a s druge nemaštovitost i poigravanje sa zakonom.
Pa se tako do, primjerice, veće plaće, pribjegava skrnavljenju državnih simbola.
Možda će vas zanimati
Pjevanje na rubu zakona: Hrvatsku himnu skrnavili su Lekić-Fridrich, ali i 'Novosti'
Podsjetimo što o izvođenju državne himne kaže Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika RH
Dakako, tu je i neizostavni izrazito agresivni (‘trans’)aktivizam koji svakodnevnim, dubokim uplivima u sve društvene pore pokušava ne učiniti ravnopravnim muškarce i žene, već ih – poništiti.
O čemu se, dakle, u hrvatskim feminističkim krugovima vrišti?
Ravnopravnost i(li) izjednačavanje
Iako su, recimo, nordijske zemlje one kao slove kao države jednakih mogućnosti za žene i muškarce, ipak se zanimanja i dalje biraju, kako bi se ‘moderno’ reklo, prema ‘rodnim stereotipima’.
U zdravom prijevodu, žene su sklone ženskim zanimanjima, muškarci muškim.
Čini se da nam je negdje promakla slika rudnika punih žena.
Ne viđamo gužve žena ni na gradilištima.
Nikako da neki shvate da jednako vrijedno nije isto što i identično.
Žene i muškarci u Hrvatskoj zakonski su ravnopravni.
No, oni ni po svojoj fizionomiji, niti po bilo kojem drugom aspektu svoje osobnosti, jednostavno nisu isti.
Žene su žene, muškarci su muškarci.
I u tome ne bi trebalo biti ništa uvredljivo, strašno, a ni ponižavajuće.
>Polšak Palatinuš: Hrvatska i švedski društveni eksperimenti
Razbijanjem do ravnopravnosti?
U Meksiku je, eto, skupina feministica porazbijala restoran pod krinkom borbe za ženska prava.
A neke su se namjerile i na izlog vjenčanica.
Feminists destroy a wedding dress store in Guadalajara, Mexico ??
— Clown World ™ ? (@ClownWorld_) March 10, 2024
Već su odavno viđene scene u kojima feministice hodaju gole pred institucijama prosvjedujući radi klimatskih promjena, valuta, nogometa, ratova, ili, gle paradoksa! – prostitucije!
Plastični primjer je ukrajinski pokret Femen koji, eto, razodijevanje smatra rješenjem svih svjetskih problema.
Na taj se način, posve kontradiktorno i u konačnici kontraproduktivno, feministice same promiču u seksualne objekte istovremeno tražeći u javnosti da ih se poštuje i ne objektivizira.
Takozvani muškarci VS takozvane feministice
Sjajni su, međutim, primjeri u hrvatskoj politici, (ljevičarskoj) kulturi i šire, u kojima se muškarci (barem deklarativno) bore za ženska prava.
Međutim, nekako, valjda slučajno, zaborave svoje kolegice prilikom sastavljanja izbornih lista ili organizacija festivala.
No, borbu za jednaka prava u današnjem su vremenu i (dosjetljivi?) muškarci pokušali okrenuti u svoju korist.
I oni žele postati žene, majke, dojiti djecu i činiti sve ono što je biološki (p)određeno ženama.
U Španjolskoj, eto, i vojnici vuku takve poteze da bi stekli bolje uvjete života, zajamčene samo ženama.
Feministice diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj bore se, između ostaloga, i da se pojam žene kao žene relativizira, umanji, pa i izbriše.
Stoga je logično pitanje i što je uopće ravnopravnost žena danas, kad se više gotovo i ne zna tko je žena?
Je li onda feminizam dio nekog prošlog vremena?
I za čija se prava zapravo bore takozvane feministice?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
