Bosna i Hercegovina, zemlja smještena na zapadnom Balkanu, graniči s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. U njoj žive tri glavne etničke skupine: Bošnjaci muslimani, Hrvati katolici i Srbi pravoslavci. Raspad Jugoslavije i rat koji je uslijedio ostavili su Bosnu u ruševinama, s tisućama žrtava i dubokim etničkim i vjerskim podjelama. Rat, započet 1992., okončan je 1995. potpisivanjem Daytonskog sporazuma. Tim je sporazumom zemlja podijeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku, u kojoj većinu čine pravoslavni Srbi, i Federaciju Bosne i Hercegovine, gdje zajedno žive Bošnjaci muslimani i Hrvati katolici.
Prije nekoliko tjedana sud je osudio predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, zbog nepoštivanja ovlasti Visokog predstavnika UN-a u Bosni, Christiana Schmidta. Dodik je dobio godinu dana zatvora i zabranu obnašanja javnih dužnosti na šest godina. Ova presuda bacila je zemlju u ustavnu i političku krizu kakva nije viđena još od kraja rata.
Jovan Tripković, suradnik The American Conservativea, razgovarao je s Dodikom o presudi, utjecaju administracije predsjednika Bidena na sudski proces te njegovim nadama da bi suradnja s Donaldom Trumpom mogla pronaći izlaz iz krize. „Ovo nije iznenadna kriza; ona se kuhala godinama pod utjecajem Bidena i njegovih ljudi, uključujući veleposlanika Michaela J. Murphyja, koji su se ponašali kao kolonijalni gospodari Bosne i Hercegovine. Njihove odluke narušile su ustav i Daytonski sporazum, koji je bio temelj mira u Bosni,“ rekao je Dodik.
Daytonski sporazum – privremeni mir
Daytonski sporazum, međutim, nije donio trajno rješenje za Bosnu. Kako kaže Tamás Orbán iz European Conservativea, „Bosna i Hercegovina nije prava država; to je primirje između tri naroda koji glume jedinstvo, a to bi uskoro moglo puknuti.“
Daytonski sporazum uspostavio je Ured Visokog predstavnika (OHR), a Visokog predstavnika imenuje Vijeće za provedbu mira (PIC). No, Bidenova administracija nametnula je Christiana Schmidta preko ad hoc skupine bez punopravne međunarodne nadležnosti. „Rusija i Kina bile su protiv Schmidtovog imenovanja. Iako ga je 2021. imenovao Upravni odbor PIC-a, Vijeće sigurnosti UN-a nije ga potvrdilo zbog veta Moskve i Pekinga. Zato ga smatramo nezakonitim,“ objasnio je Dodik.
Nepristran sud ili politički obračun?
„Od dolaska u Bosnu, Schmidt je počeo samovoljno donositi odluke i mijenjati zakone. Muslimanska strana to je podržala, nadajući se jedinstvenoj Bosni, ugrozivši time Republiku Srpsku. Kao predsjednik Republike Srpske, odbio sam prihvatiti Schmidtovo neustavno i kolonijalno namećanje zakona. Vjerujem da nijedan stranac nema pravo samovoljno krojiti zakone ove zemlje. Zbog tog sam otpora i osuđen,“ nastavio je Dodik. On tvrdi da sud nije bio nepristran: „Većinu sudaca činili su Bošnjaci muslimani, kao i tužiteljstvo. Ova presuda je politički potez da me se makne s političke scene.“
Od 1995. demokratske administracije SAD-a sustavno su slabile Daytonski sporazum. „Bosna se za 30 godina nije ujedinila kao funkcionalna država. Ostaje razdijeljena, a njezini narodi – Bošnjaci, Hrvati i Srbi – ne žele živjeti zajedno. Posljedica je masovni odljev stanovništva i nesposobnost države da osigura temeljne uvjete za život, poput gospodarskog napretka. Bosna je propala država u srcu Europe,“ smatra Dodik.
Američka ulaganja i korupcija
Od 1992. SAD su uložile preko dvije milijarde dolara u Bosnu. „U posljednje četiri godine Bosna je dobila 402 milijuna dolara putem USAID-a, ali financijske agencije BiH potvrđuju da je stiglo samo 150 milijuna. Gdje je nestalo ostalih 250 milijuna? USAID djeluje kao kriminalna organizacija,“ tvrdi Dodik. Bivši tužitelj Martin De Luca pokrenuo je istragu o zloupotrebama unutar USAID-a. „Znam za dužnosnika USAID-a koji je preko dviju tvrtki upravljao fondovima, postavljajući suce bliske Bidenu,“ dodao je.
Od Clintonove administracije američke vlasti favorizirale su Bošnjake na štetu Hrvata i Srba. „Tijekom i nakon rata 150.000 Srba protjerano je iz Sarajeva, a Hrvati i Srbi prisiljeni su prihvatiti Sarajevo kao središte sudske vlasti,“ rekao je Dodik. „Veleposlanik Murphy dirigirao je procesom protiv mene, kršeći Daytonski sporazum.“ Prema anketama, većina građana Republike Srpske smatra presudu politički motiviranom i nelegitimnom, piše The American Conservative.
The American Conservative je američki medij osnovan 2002. godine, poznat po konzervativnom stavu koji često odstupa od mainstream republikanske linije. Fokusira se na kritiku neokonzervativizma, intervencionističke vanjske politike SAD-a i prekomjerne globalizacije, zagovarajući tradicionalne vrijednosti i ograničenu ulogu vlade. Iako ima relativno malu, ali posvećenu publiku, ističe se po dubinskim analizama i nekonvencionalnim pogledima unutar desnog spektra.
>Dodik o privođenju: Muslimani su krenuli rušiti RS
Što se događa u BiH?
Podsjetimo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), eskalirao je političku krizu nakon presude u veljači 2025. kojom je osuđen na godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. On odbija priznati Schmidta, smatrajući ga nelegitimnim, te je zabranio rad institucija BiH u RS-u, usvojio nacrt novog ustava RS-a i najavio osnivanje vojske, što mnogi vide kao korak prema secesiji. Sud BiH izdao je 15. ožujka nalog za njegovo privođenje zbog “napada na ustavni poredak”, ali Dodik odbija suradnju, optužujući “muslimane” za rušenje RS-a i oslanjajući se na podršku Rusije. Prema posljednjim informacijama blokira i izbor prvog čovjeka sigurnosne agencije – SIPE te ponovno prijeti odcjepljenjem Republike Srpske.
>BiH: SIPA bez rukovodstva, Dodik ponovno prijeti odcjepljenjem
Visoki predstavnik Schmidt upozorio je da će kršitelji Daytona i Ustava BiH biti procesuirani, dok EUFOR i NATO pojačavaju prisutnost kako bi spriječili sukob. SAD, predvođene Marcom Rubiom, osuđuju Dodika, koji se nada promjeni politike pod Trumpom. Dragan Čović zagovara stabilnost i ravnopravnost triju naroda, distancirajući Hrvate od sukoba. Bošnjaci podržavaju centralizaciju, dok Srbi stoje uz Dodika.
BiH je na rubu destabilizacije – Dodikovi potezi izazivaju Dayton, a bez dijaloga ili jačeg međunarodnog pritiska, rizik od daljnje krize raste. Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je zabrinutost za regiju, a geopolitički sukob između Zapada i Rusije dodatno komplicira situaciju. Trenutno nema naznaka smirivanja, a svaki novi potez može odrediti hoće li BiH skliznuti u dublji kaos ili pronaći put do primirja.
>Što se događa u BiH? Dodik prijeti, Plenković zabrinut, Čović tvrdi da mir nije ugrožen
Izvor: narod.hr/The American Conservative
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.