U tijeku su pripreme za organizaciju Dana ludbreške Svete Nedjelje 2015. koja svoj vrhunac ima u euharistijskom slavlju prve nedjelje u rujnu, a u sklopu priprema u utorak je u Ludbregu održani radni sastanak na kojem su bili i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.
Govoreći o sadržaju sastanka i ulozi Hrvatskog sabora u manifestaciji Dana ludbreške Svete Nedjelje, Leko je rekao da je razlog njegova dolaska u Ludbreg kako bi zajedno s biskupom Mrzljakom i gradonačelnikom Dubravkom Bilićem promišljali kako ove godine obilježiti svetkovinu Presvete Krvi Isusove. Leko je naglasio da se razgovaralo o civilnoj ulozi, odnosno ulozi lokalne zajednice u organizaciji manifestacije, te ulozi crkvene zajednice.
Što se tiče uloge Hrvatskog sabora, Leko je rekao da je ona vrlo jednostavna i da će on kao predstavnik i predsjednik Sabora, pokrovitelja manifestacije, doći u rujnu na središnju misu te pozdraviti okupljene građane i vjernike. Istaknuo je da će ih pozdraviti u duhu koji je primjeren takvoj prilici.
Dodao je da nema nikakvih, kako kaže, međusobnih sporenja i da se apsolutno uvažava crkvena potreba obilježavanja događaja od prije više stotina godina. Rekao je i da ga veseli odgovornost svih strana koje sudjeluju u organizaciji manifestacije.
Na sastanku su sudjelovali i zamjenik župana Alan Kišić i saborski zastupnik iz Varaždinske županije Mario Habek te ludbreški gradonačelnik i saborski zastupnik Dubravko Bilić te ostali njegovi suradnici.
Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić naglasio je da je Sveta Nedjelja od iznimne važnosti za grad Ludbreg jer tih dana Ludbreg pohodi više od 200 tisuća vjernika i posjetitelja iz Hrvatske ali i susjednih zemalja. Po njemu važno je da manifestacija protekne u dobrom duhu i miru i da svi koji stignu u Ludbreg pronađu ono po što su i došli. Mišljenja je da je to s jedne strane duhovni mir dok s druge strane dolaze i oni koji žele vidjeti i uživati u ljepotama Ludbrega te da grad napuste s nekim od suvenira.
Istaknuo je da je i današnji sastanak, na koji su pristigli i predsjednik Sabora Leko te biskup Mrzljak, samo jedna od potvrda dobrih odnosa i suživota materijalnog i duhovnog u Ludbregu.
Te riječi potvrdio je i biskup Varaždinske biskupije mons. Josip Mrzljak dodajući da je ovo primjer kako se može napraviti puno toga kada se zajednički nešto želi postići.
“Hrvatski sabor je pokrovitelj, Crkva organizira svetu misu, ispovijed, sve ono što je potrebno, a grad je ovdje da pruži uslugu ljudima”, istaknuo je biskup Mrzljak.
Inače, davne 1739. Hrvatski sabor zavjetovao se na gradnju Zavjetne kapele u čast štovanja Predragocjene Krvi Isusove, odnosno događaja od prije više stotina godina kada se za vrijeme mise, prema predaji, svećeniku koji je sumnjajući u istinitost riječi Pretvorbe “Ovo je tijelo moje” i “Ovo je moja krv….” u kaležu je nakon lomljenja hostije na tri dijela potekla prava krv. Zaprepašten i silno preplašen, svećenik je tekućinu iz kaleža pospremio u staklenu posudicu, skrio, i tek na samrti javno priznao što se dogodilo i ampulu s tekućinom predao na čuvanje svojoj subraći svećenicima u župnoj crkvi sv. Trojstva.
Glas o tome događaju brzo se pronio cijelim krajem i vjernički puk je u sve većem broju počeo dolaziti u Ludbreg. Predaja govori da su se od toga vremena u Ludbregu počela događati čudesna ozdravljenja na zagovor Presvetoj Krvi.
Zavjet Hrvatskog sabora iz 1739. godine, kada je velikim dijelom Hrvatske vladala kuga od koje je umrlo mnogo ljudi, ispunjen je nakon 254 godine – zavjetna kapela je izgrađena 1994., a od te godine zastupnici Hrvatskog sabora svake godine u vrijeme trajanja ludbreške Svete Nedjelje hodočaste u ludbreško svetište.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
