Nekoliko dana uoči početka vrlo neizvjesne školske godine, roditelji masovno od obiteljskih liječnika traže ispričnice na osnovi kojih će njihovo dijete nastavu pratiti online, od kuće umjesto u školi.
Traže ih slijedom upute HZJZ-a i Ministarstva zdravstva (MIZ) koja među ostalim propisuje da je za svaku izrazito osjetljivu osobu, bilo nastavnika ili učenika, kao i za osobu koja dijeli kućanstvo s izrazito osjetljivom osobom, potrebno pojedinačno razmotriti situaciju uzimajući u obzir aktualne epidemiološke okolnosti te da odluku donosi liječnik primarne zdravstvene zaštite. Iznimka su izostanci učenika dulji od mjesec dana, o njima odlučuje liječnik školske medicine.
Tko su ugroženi članovi obitelji?
“Već smo zatrpani pitanjima roditelja o mogućnostima oslobođenja od nastave, neovisno o tome koliko su razlozi realni. Traži se ispričnica za djecu čiji član obitelji boluje od multipleskleroze, astme, artroze kuka, povišenog očnog tlaka… Definicija vulnerabilnih skupina vrlo je široka. Kako se ne bismo doveli u situaciju da ispisujemo ispričnice za sve bolesti, da obiteljski liječnici ne budu u situaciji da nešto uskraćuju, ali najviše zato da svi postupamo ujednačeno prema svim pacijentima, i molimo HZJZ i Ministarstvo zdravstva da u suradnji sa stručnim društvima definiraju točno koje su to vulnerabilne skupine koje opravdano mogu izostati s nastave”. poručuje za Večernji list dr. Ines Balint iz koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom), inače liječnica iz Strmeca Samoborskog.
Definicija vulnerabilnih skupina, napominje nadalje liječnica, podrazumijeva mentalne probleme, maligna oboljenja, invalidne osobe, kronične bolesnike, starije i nemoćne, osobe s PTSP-om, s problemima u psihofizičkom razvoju, djecu bez roditeljske skrbi.
“Jesu li vulnerabilni članovi obitelji zbog kojih dijete ne može pohađati nastavu baka i djed stariji od šezdeset godina? Član obitelji koji je u stabilnoj fazi liječenja od karcinoma? Član obitelji čija je šećerna bolest i hipertenzija dobro regulirana uz terapiju? Član obitelji s prekomjernom tjelesnom težinom i povišenim masnoćama u krvi?”, nabraja dr. Balint sve na što se pozivaju roditelji.
U uputama HZJZ-a i MIZ-a navodi se i da se “u kućanstvima u odnosu na vulnerabilnog člana preporučuje izbjegavati bliski kontakt, nositi masku kada je primjereno i provoditi druge preventivne mjere, te da je popis izrazito vulnerabilnih skupina bolesti i zdravstvenih stanja za njihov boravak u školi sukladan pravilima liječničke struke”. Je li ovaj zahtjev obiteljskih liječnika opravdan, nisu odgovorili ni ministar Vili Beroš ni ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Zasigurno će o tome biti riječi na ponovnom sastanku s liječnicima primarne zdravstvene zaštite (PZZ), koji je prije tjedan dana najavljen za dva do tri tjedna i da će se na njemu “definirati problemi i predložiti rješenja”. Naime, na prošlotjednom je sastanku ministar Beroš govorio kako je došlo do “određene disfunkcionalnosti u pogledu zdravstvene zaštite u primarnoj”. U ponedjeljak je pak ministar, na pitanje o većem angažmanu obiteljskih liječnika, izjavio: “Nakon epidemiologa, oboljeli su u rukama obiteljskih liječnika. Ako se broj novooboljelih znatnije ne poveća, to je proces koji će biti lako organizirati. Već je pripremljen dopis sa molbom da uzmu u obzir taj element.”
O mogućim problemima pacijenata s COVID-19, dr. Balint kaže:
“Mi smo dali mogućnost da pacijent kontaktira sa svima: i s Ministarstvom, i s HZZO-om, epidemiolozima i svim ostalim liječnicima. Nema problema u tome da obiteljski liječnik prati pacijenta koji javi da ima COVID, za kojeg epidemiolog javi da ima COVID, ili koji je u samoizolaciji. Međutim, pacijenti se često osim s obiteljskim liječnikom žele konzultirati s epidemiolozima, provjeriti je li to tako, čuti drugo mišljenje. I sama kad trebam epidemiologe, dugo mi treba da ih dobijem na telefon, znači svima nam je teško.”
