Ministar uprave Lovro Kuščević prometnuo se u jednog od najvažnijih ljudi Andreja Plenkovića. No, jačanjem svoje pozicije unutar HDZ-a i Vlade, počeo je primati i kritike oporbe, pogotovo desnice. No ministra kao da to previše ne uzbuđuje, što pokazuje u intervjuu koji je dao za Večernji list.
Sutra putujete u Mađarsku, neke struje u hrvatskom društvu misle da bi se HDZ trebao ponašati kao mađarski premijer Orban?
U Mađarsku putujem zbog radnih sastanka s nekoliko ministara i članova mađarske vlade. Mađarska je naša susjedna, prijateljska zemlja s kojom imamo dobre bilateralne odnose i važan nam je gospodarski partner. Mislim da tu suradnju moramo još više razvijati u interesu hrvatskoga gospodarstva. No, nije to jedini razlog, u Mađarskoj žive brojni Hrvati, kao što u Hrvatskoj žive brojni Mađari, i svi zajedno moramo raditi na unapređenju tih odnosa.
Hoćete li razgovarati i o zatvaranju granica ilegalnim migrantima?
Problem migrantske krize zahtijeva europsko rješenje. Očekujemo da će Hrvatska uskoro ući u Schengen. Naravno, tražimo podršku za ulazak u schengensku zonu kako od prijatelja Mađara tako i od svih u EU. Do kraja godine ispunit ćemo sve kriterije, tu je 6500 policajaca koji svakodnevno čuvaju hrvatsku i europsku granicu i učinkovito sprečavaju ilegalne migracije. Dakle, kao društvo i zemlja trebamo biti tolerantni, ali isto tako i štititi suverenitet i granice Hrvatske, a time i najdužu neschengensku vanjsku granicu EU.
Susjedna zemlja je i BiH s vrlo složenom političkom situacijom koja očekuje i izbore u listopadu.
Položaj Hrvata u BiH je jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih pitanja Hrvatske, stoga Vlada i HDZ ulažu maksimalan napor kako bi zaštitili položaj Hrvata u BiH. Povećali smo proračun za pomoć Hrvatima u BiH, sufinancirali razvoj brojnih projekata, nedavno smo otvorili konzulat u Livnu – a sve kako bismo omogućili dostupnost naših institucija našim sunarodnjacima u BiH. Svi sudionici bosanskohercegovačke politike trebaju biti svjesni da u BiH žive tri konstitutivna naroda i da imaju ista prava. Zbog važnosti izbora 7. listopada jedina smo stranka u Hrvatskoj koja je uspostavila nacionalni stožer za opće izbore u BiH kako bismo potaknuli sve one koji imaju pravo na dopisno glasovanje da to pravo i ostvare. Kao konstitutivni narod, Hrvati u BiH imaju pravo na svoje predstavnike koji će zastupati i štititi njihove interese. I ovom prilikom pozivam sve koji su se registrirali i dobili glasačke listiće da iskoriste svoje pravo i daju svoj glas za bolju BiH.
Kako ide provjera potpisa za referendumske inicijative?
Vlada je zadužila Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo uprave za provjeru valjanosti potpisa za dvije referendumske inicijative koje uključuju tri pitanja. Ministarstvo uprave je koordinator u navedenom postupku te smo 3. rujna sklopili ugovor s tvrtkom APIS koja će u roku od 45 dana izvršiti provjeru svih potpisa. Provjerava se je li ispravno upisano ime i prezime, valjanost OIB-a i je li potpisnik za vrijeme prikupljanja potpisa bio upisan u registar birača. Dosad je obrađeno nešto više od 40 posto svih potpisa i vjerujem da će APIS završiti provjeru u ugovorenom roku. Imenovao sam posebno povjerenstvo koje se sastoji od članova Ministarstva uprave, Ministarstva unutarnjih poslova i Agencije za zaštitu osobnih podataka. Članovi povjerenstva su stručnjaci koji će u skladu sa Zakonom o referendumu i uz maksimalnu zaštitu osobnih podataka obaviti taj posao.
Građanska inicijativa Narod odlučuje tražila je promatrače pri provjeri potpisa. Zašto ih niste dopustili? Na vaš račun dolaze žestoke reakcije?
Nekoliko je razloga za to. Prvo, nema potrebe za tim jer je sam proces kontrole digitaliziran, obavlja se u uvjetima koji zadovoljavaju sve sigurnosne standarde, pod stalnim je videonadzorom, stručnost i sastav povjerenstva jamče transparentnost i nepristranost. Drugo, Ministarstvo je zaprimilo brojne molbe zainteresiranih stranaka koje su htjele promatrati provjeru potpisa, a Zakonom o referendumu provjera nije predviđena. Dakle, nisu to htjeli samo organizatori iz Inicijative već i onaj drugi dio hrvatske javnosti koji je zainteresiran za referendumska pitanja. Tehnički nije moguće udovoljiti svim zahtjevima za promatranje jer bi to dovelo u pitanje zaštitu osobnih podataka svih potpisnika referendumskih inicijativa.
HDZ prolazi kroz turbulentno razdoblje. Između ostalog, isključen je iz stranke Darko Milinović, kakva je situacija u HDZ-u i što se događa?
Tko je Lovro Kuščević – političar koji je do jučer pozdravljao s ‘hvaljen Isus’?
Čast mi je da me predsjednik Andrej Plenković predložio, a Predsjedništvo i Nacionalno vijeće dalo mi povjerenje za obavljanje funkcije političkog tajnika najvažnije i najjače političke stranke u Hrvatskoj koja je, pod vodstvom prvog predsjednika Franje Tuđmana, dala velik doprinos u stvaranju države. Velik je to i odgovoran posao koji obavljam s punim žarom i nadam se da će moj rad na toj poziciji pridonijeti da HDZ postane još bolji. Oporba je u turbulentnom razdoblju, a HDZ je vrlo stabilan i imamo izvrsne rezultate: pobijedili smo na posljednjim parlamentarnim izborima, imamo stabilnu većinu u Hrvatskom saboru, predsjednika Vlade, predsjednika Hrvatskog sabora, sudjelujemo u vlasti u Europskom parlamentu kao članica EPP-a, predsjednica Hrvatske je iz HDZ-a, a pobijedili smo i na prošlim lokalnim izborima. Što je najbitnije, Hrvatska bilježi izvrsne gospodarske rezultate, a naša Vlada odlučna je u provedbi reformi koje su godinama odgađane. Točno je da postoji niz političkih opcija i raznih pojedinaca koji žele destabilizaciju Vlade i HDZ-a, gospodin Milinović pripada tom krugu i stoga više nije član naše stranke.
Tko su ti ljudi koji žele destabilizirati Vladu i HDZ?
Rekao bih da u ovom trenutku postoji samo jedna stožerna stranka koja je u stanju okupiti oko sebe većinu, ljude koji žele raditi za dobrobit Hrvatske i provoditi reforme i projekte za dobrobit naših sugrađana i naše domovine, a to je HDZ. Vidimo raslojavanje u SDP-u, ne mogu se složiti ni oko vodstva stranke, a kamoli predlagati rješenja koja su potrebna našoj zemlji. Zaista je velika odgovornost na HDZ-u da zadrži političku stabilnost koja je preduvjet gospodarske stabilnosti i razvoja Hrvatske. Oni koji bi htjeli destabilizirati HDZ i doći na mjesto predsjednika Plenkovića žele sada iskoristiti dobru političku poziciju HDZ-a i dobre rezultate Vlade, a sami nisu preuzeli političku odgovornost u trenucima kada je stranci to trebalo. S druge strane, imate populizam koji promiču Živi zid, Most, Nezavisni za Hrvatsku, a i neke udruge koje pretendiraju na to da budu stranke. Međutim, moramo shvatiti da kod populista nema lijeve i desne ideologije niti programa i ideja da se bave ključnim problemima u hrvatskom društvu. Njihov je jedini cilj osigurati si sinekure u Saboru a da ne preuzmu ikakvu odgovornost. Kritika bez konkretnih rješenja jedina je politika koju oni vode.
Isključili ste Milinovića, zašto niste isključili i Penavu? On također radi protiv Vlade iako kaže da taj prosvjed nije protiv Vlade, već protiv institucija, ali tko je danas na vlasti?
Grad Vukovar je organizator prosvjeda kojim gradonačelnik Ivan Penava želi ukazati na problem koji tišti sve nas koji živimo u Hrvatskoj, a to je procesuiranje ratnih zločina koji su se dogodili u Republici Hrvatskoj. To je otvorena rana Vukovaraca i svih Hrvata. Podržavam procesuiranje svih ratnih zločina, ali ta problematika ne rješava se na ulici nego u nadležnim institucijama. Ne mogu pristati na to da se rezultati procesuiranja ratnih zločina pripisuju ovoj Vladi koja još nije došla ni do polovice mandata. Vlada ulaže maksimalne napore u procesuiranje zločina, o čemu govori činjenica da je u veljači ove godine Ministarstvo unutarnjih poslova osnovalo posebno tijelo za otkrivanje ratnih zločina na području Vukovara.
Mislite li da će se taj prosvjed pretvoriti u prosvjed protiv Vlade? Je li gospodin Penava svjestan što radi i hoće li na kraju biti konzekvenci ako se što dogodi?
I sam Penava rekao je da je političko iskorištavanje i manipuliranje ove prigode na račun žrtve Vukovara degutantno i novi pucanj na Vukovar. Bila bi šteta da se jedna, vjerujem, dobronamjerna inicijativa pretvori u skup koji bi neki sudionici iskoristili u političke svrhe i pokušali destabilizirati Vladu. Vukovar to ne zaslužuje.
Je li to udar desnice na Vladu, pogotovo nakon ratifikacije Istanbulske konvencije?
HDZ je stožerna stranka desnog centra u Hrvatskoj i nositelj demokršćanskih vrijednosti. Populisti koji sebe nazivaju suverenistima sada žele poentirati na nevinoj žrtvi Vukovara. Takva manipulacija neće proći. Vlada je u dvije godine mandata ispunila gotovo sva predizborna obećanja kada je riječ o domovinskoj sigurnosti, braniteljima, Hrvatskoj vojsci i policiji – povećavan je dvaput proračun Ministarstva branitelja, donesen je Zakon o pravima hrvatskih branitelja te novi Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, osnažene su sposobnosti i provedena modernizacija Hrvatske vojske te je opremljena policija za kvalitetan rad u zaštiti granica.
Miro Bulj: ‘Kušćević nam je jasno rekao da će srušit referendum o promjeni izbornog sustava’
Je li Vlada stabilna?
Mogli ste primijetiti na prvoj sjednici jesenskog zasjedanja Sabora da Vlada ima podršku u Hrvatskom saboru, a da je oporba potpuno nemoćna i nespremna za bilo kakvu sadržajniju raspravu. Za većinu je potrebno 76 saborskih zastupnika, a mi ih imamo i više. Suradnja s koalicijskim partnerima je kvalitetna, a naša parlamentarna većina, koja je već donijela niz reformskih i teških odluka, pokazala je da je stabilna.
Javnost je dojma da ste i u stranci i u Vladi postali desna Plenkovićeva ruka, praktički drugi čovjek, koliko je to istina?
Izvrsno surađujemo, kao što i trebaju surađivati predsjednik Vlade i ministar, ništa se u tome nije promijenilo nakon što mi je povjerena dužnost politčkog tajnika HDZ-a. Plenković zadaje pravac kojim Vlada ide, a mi, ministri, provodimo politiku Vlade RH.
Uoči prosvjeda branitelja ima zahtjeva da se SDSS izbaci iz koalicije. Kakvi su odnosi s Pupovcem? Ipak je glasovao za Zakon o braniteljima, pa su ga u Srbiji kritizirali…
Rasprava u Hrvatskom saboru o političkom stavu nekog saborskog zastupnika bila bi sumrak demokracije. Zamislite da održavamo posebnu raspravu o političkom stavu nekih oporbenih zastupnika, primjerice Nenada Stazića, Brune Esih ili Nikole Grmoje! Ili o političkom stavu nekih zastupnika iz oporbe koji su zazivali stečaj Agrokora, a koji se, zahvaljujući ovoj Vladi, nije dogodio! Zastupnici nacionalnih manjina su kao dio koalicije podržali Zakon o hrvatskim braniteljima, kroz proračun su podržali nabavu ratnih aviona, povratak Hrvatske vojske u Vukovar, Ploče, Pulu… I sve dobre zakone ove Vlade.
Bruna Esih vam se u Saboru obratila s “Hvaljen Isus, ministre”! Što je to htjela reći, da niste pravi kršćanin i da je ona veća kršćanka od vas?
Došli smo do toga da si neki zastupnici dopuštaju prozivanje drugih: jesu li dobri ili loši katolici, jesu li dobri ili loši Hrvati, jesu li dobri ili loši ljudi. To govori o njima samima, a ne o onima koje prozivaju. Katolik sam i ne mislim mijenjati svoj pozdrav zbog toga jer se ne sviđa Bruni Esih.
Hasanbegović i Esih bili su na listi HDZ-a i tako su ušli u Sabor. Zbog čega sada takva žestina napada na HDZ?
To je eklatantni primjer da se netko više brine o svojoj fotelji i osobnom interesu nego o interesu stranke i države. Nisam čuo ni od gospođe Esih ni od gospodina Hasanbegovića ikakav konkretan primjer kako, na primjer, riješiti problem u Uljaniku, Agrokoru, kako riješiti demografske probleme, već samo politiziranje i ideologiziranje. Svojim istupima žele se prikazati kao desnica, pokušavaju oteti glasove HDZ-u.
Grmoja je rekao da su u vašem Ministarstvu ostavili projekte od 800 milijuna kuna i optužio vas da ništa niste radili, da ste sve upropastili i uhljebili svoje?
Gospodin Grmoja, kao i cijeli Most, nastavlja u svom populističkom stilu i napadima pokušava prikriti vlastitu nesposobnost. Most je imao priliku u radu hrvatske Vlade, no uvidjevši da se radi o ozbiljnom i odgovornom poslu za koji oni nemaju znanje i kadrove, odlučili su se suprotstaviti vlastitoj Vladi te ležerno povući u saborsku oporbu. Što se tiče razdoblja kada je Most vodio Ministarstvo uprave, rekao bih da je to najgore razdoblje Ministarstva. Postavši ministrom uprave, nisam zatekao ni jedan projekt. Akcijski plan nije postojao, usvojila ga je Vlada za vrijeme moga mandata. Tek nakon tog akcijskog plana mogu se pripremati projekti, što je dokaz da su njihove izjave laž. Pripremili smo realizaciju 15 projekata koji vrijede gotovo milijardu kuna, koji se s 85 posto sufinanciraju novcem Europske unije. Dosad su ugovorena dva projekta: projekt “Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu Republike Hrvatske”, vrijedan 40 milijuna kuna, i projekt “Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi”, vrijedan 13 milijuna kuna. Idući tjedan ugovorit ćemo projekt e-Pristojbe vrijedan 40 milijuna kuna, a do kraja godine ugovorit ćemo projekte vrijedne nekoliko stotina milijuna kuna.
Kada smo razgovarali početkom travnja, rekli ste da će ova godina biti godina reformi u vašem resoru, što je otad napravljeno?
Aktivno radimo na decentralizaciji, pripremili smo novi zakon kojim ćemo ugasiti 20 državnih tijela, to je 20 ureda državne uprave, i pripojiti ih županijama. To znači jačanje županija jer će one obavljati poslove države i moći će pružiti uslugu građanima brže i bolje na terenu, a ne da se sve centralizira u Zagrebu. Zatim idemo u depolitizaciju javne uprave. Pripremili smo zakonska rješenja kojima pomoćnici ministara više neće biti dužnosnici, odnosno ukinut ćemo mjesto pomoćnika ministra. Na čelo uprava doći će rukovodeći službenici koji se neće mijenjati sa svakom promjenom vlasti već će obavljati svoj posao bez političkog pritiska. Vlada je na sjednici u kolovozu donijela zaključak o ukidanju agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, njih ukupno 54. Tom odlukom javna uprava bit će učinkovitija i bolji servis građanima, poduzetnicima i obrtnicima, a rezultati ukidanja tih tijela odrazit će se i na financijske uštede.
Kuščević nakon 82 dana ustvrdio da su stvoreni samo preduvjeti za brojanje potpisa GI Narod odlučuje
Najavljivali ste da ćete uvesti preferencijalno glasovanje za lokalne izbore, ali da ne želite smanjiti prag na četiri posto?
U planu normativnih aktivnosti za 2019. godinu Ministarstvo uprave predvidjelo je izmjenu Zakona o lokalnim izborima. Želimo uvesti mogućnost preferencijalnoga glasovanja i na razini općina, gradova i županija. Mislimo da je takav oblik glasovanja dobar politički korektiv strankama te da će građani moći tako utjecati na sastav liste i izbor zastupnika koje žele u vijeću ili skupštini. Nemamo ništa protiv povećanja broja preferencijskih glasova za Hrvatski sabor, pa HDZ je pobijedio u svim dosadašnjim preferencijskim kampanjama. No ne pristajemo na smanjenje izbornog praga jer bi to značilo daljnju fragmentaciju i političku nestabilnost.
Intervju cijelosti može se pročitati na portalu Večernjeg lista.
Tekst se nastavlja ispod oglasa