Hrvatsko iseljeništvo postoji stoljećima, a ni dan danas se ništa ne mijenja i dalje se Hrvati iseljavaju, no danas nam iz ekonomskih razloga odlaze oni najbolje školovani, koji mogu ovu zemlju izvući iz krize, kazao je Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabor, na otvaranju Hrvatskog iseljeničkog kongresa-prvog znanstvenog skupa koji će u pet dana istaknuti i povezati zajedničke teme iseljene i domovinske Hrvatske.
Ekonomski socijalni i natalitetni problemi su nacionalni problemi Hrvata, kazao je Leko i dodao da ekonomska kriza zove Hrvate da se vrate, jer domovini treba njihovo znanje i iskustvo življenja u demokratskim društvima i tržišnim privredama.
Hrvatska danas prvi put osmišljeno pristupa iseljeništvu, smatra Leko i pojašnjava pojam osmišljenosti kroz potporu iseljeništvu i politike i građana te kroz zakonodavni okvir Strategije odnosa Hrvatske s iseljenicima, kojim je iseljeništvo nacionalni interes bez obzira na politički okvir.
„Zajedništvo je dobitna kombinacija“, naglasio je Leko i poručio da su naše zajedničke aktivnosti i mjere u cilju ostvarivanja našeg nacionalnog interesa bez obzira kojoj generaciji iseljenika pripadaju i bez obzira na političku opciju na vlasti.
Nacionalni je interes prosperitet Hrvata bez obzira gdje se nalaze, zaključio je Leko.
Marin Sopta, predsjednik Organizacijskog odbora Hrvatskog iseljeničkog kongresa 2014. kazao je kako je članstvo Hrvatske u EU, iseljeništvo zagovaralo još prije 30-tak godina, kako bi se Hrvatska vratila u europsku obitelj čiji je dio oduvijek bila.
Potrebno je okrenuti se prema budućnosti, pogledati van granica, a za to trebamo mlade, školovane ljude i stručnjake, bez kompleksa pripadnosti malom narodu, koji bi zemlju izvukli iz krize, smatra Sopta.
Sopta je kazao da osim povijesne činjenice kako je iseljeništvo dalo doprinos Domovinskom ratu, oni i danas doprinose, a prema podacima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika su 3,5 posto BDP-a Hrvatske.
„Crkva je bila i ostala glavni faktor u očuvanju hrvatske kulture te nacionalnog identiteta Hrvata u cijelom svijetu“, kazao je Sopta obraćajući se zagrebačkom nadbiskupu kardinala Josipu Bozaniću.
Multikulturalna politka Australije, jedan je od ključnih faktora australskog prosperiteta, kazala je veleposlanica Australije Susan Cox te dodala da u Australiji postoji velika zajednica Hrvata, a u multikulturalnom australskom društvu dijele se različite vrijednosti , što se prepoznaje i daje Australiji konkurentnost u globalnom svijetu.
Stoljeće ranije europski imigranti u Kanadi činili su polovicu imigranata, dok danas čine 20 posto, a Kanađani naseljeni sa svih strana svijeta danas razumiju jezike i kulture što im omogućava da gledaju globalno kazala je Louise LaRocque, veleposlanica Kanade.
Hrvata je u Kanadi oko 200.000, a među njima su i mnogi znanstvenici, istraživači, umjetnici te biznismeni, rekla je LaRocque te dodala kako je Kanada prva zemlja na svijetu koja je zakonom iz 1971. prihvatila multikulturalizam, koji je originalno kanadska vrijednost.
German Ibarra, veleposlanik Republike Čile kazao je kako je i njegova domovina izgrađena na imigrantima iz mnogih zemalja, pridošlih u različitim vremenima, a tamo također žive i četiri generacije hrvatskih doseljenika, njih 400 000 tisuća.
Veleposlanik Republike Poljske u Hrvatsko, Maciej Szymanski, rekao je kako su zemlje poput Australije, Čilea i Kanade-zemlje uvoznice, dok su Hrvatska i Poljska zemlje izvoznice, pa tako oni ne bi postojali da nije bilo nas.
Poljaci su tijekom teške povijesti, domovinu napuštali iz jednakih razloga kao i Hrvati, a deset godina, od kada su u Uniji, nedostaje milijun i pol Poljaka u Poljskoj, rekao je Szymanski.
Poljaci su se 1938. godine u Njemačkoj okupili u Savez Poljaka i na prvom kongresu izdali su pet zapovijedi, koje je Szymanski predložio i Hrvatima: mi smo Poljaci, vjera naših očeva je i vjera naše djece, Poljak je Poljaku brat, svaki dan Poljak narodu služi te posljednje, Poljska je majka naša, ne smije se loše govoriti o majci.
Edward Robinskon Wijesinghe, ravnatelj je Ureda pri Vijeću za pastoral selilaca i izbjeglica pri Svetoj Stolici, na otvaranju iseljeničkog kongresa podsjetio je na zalaganje pape Franje za izbjeglice za koje kaže da su „blizu srca Crkve, jer Crkva je narod na putu prema Božjem kraljevstvu što ga je Isus Krist donio među nas“.
Govorio je i Antonio Krstičević, saborski zastupnik u Australskom parlamentu, naglasivši kako Hrvati u dijaspori nikada neće zaboraviti domovinu, uvijek će se u nju vraćati i lijepo o njoj govoriti, ali i mole da se njih nikada ne zaboravi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
