Marin Sopta: Nema pomoći iseljeništva dok je Hrvatska u političkim okvirima “Zapadnog Balkana” ili “regije”

Prvi Hrvatski iseljenički kongres završio je nakon pet dana s porukom kako ne označava kraj, nego je tek početak, a pravi ispit kongresa je što ćemo učiniti nakon njega, kazala je profesorica Caroline Spivak te dodala kako su Hrvati bilo gdje na svijetu, Hrvati na prvom mjestu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Petodnevnom kongresu nazočilo je oko 140 uglednika iz oko 30 zemalja, a među njima bili su renomirani uglednici, znanstvenici i profesori, a pored njih, specifičnost kongresa je sudjelovanje aktivista iz dijaspore, poput parlamentaraca, zajedno tvore “živi organizam” koji je polučio rezultate, kazala je Vesna Kukavica na današnjoj konferenciji za medije u Hrvatskoj matici iseljenika.

“Misionari su ostvarili prisniji odnos s iseljenicima od institucija Republike Hrvatske”, naglasila je Kukavica.

Rezoluciju 1. Hrvatskog iseljeničkog kongresa, omogućili su svojim radovima sudionici kongresa, kazao je Marin Sopta, predsjednik Programskog i Organizacijskog odbora kongresa te pročitao donesenu rezoluciju kojom se zaključio kongres.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kongres je afirmirao uvide u unutrašnja zbivanja pojedinih zajednica Hrvata u svijetu te potrebu za dugotrajnom suradnjom unutar zajednica i s RH, a ovakav kongres trebao bi se odvijati svake druge godine, izdati zbornik radova te definirati načine međusobne suradnje, naveo je Sopta.

Katolička Crkva nezaobilazna je ustanova, a ustrajnost u prenošenju vjere naših djedova, na našu djecu, bila je ključna za vrijeme vladavine totalitarnih režima te za otvaranje vrata demokratskom poretku, kazao je Sopta.

Sopta je rekao kako iseljeništvo može pomoći u hrvatskom izlasku iz krize te naglasio kako je ljubav prema neovisnoj hrvatskoj državi bila kažnjiva zamisao, a iseljeništvo to može najtočnije tumačiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iseljeništvo Hrvatskoj može ponuditi puno, od duge tradicije življenja u demokratičnosti, preko iskustva i znanja u poduzetništvu, korisnih deviznih doznaka, moćnih investitora, brojnih stručnjaka, no sve to što iseljeništvo nudi ovisi o političkoj volji te socijalnoj i nacionalnoj pomirljivosti u Hrvatskoj, naglasio je Sopta.

Nema pomoći Hrvatskoj dok je u političkim okvirima Zapadnog Balkana” ili “regije”, jer je riječ o starim i novim oblicima jugoslavenskog nasilja pred hrvatskom državnom samostalnošću i hrvatskim interesima, istaknuo je Sopta te dodao da nema učinkovite podrške iseljeništva dok su hrvatske institucije zarobljene pljačkaškim družbama iz razdoblja komunizma.

Sopta predlaže: obnovu ministarstva iseljeništva, revidiranje skupine zakona protivne Ustavu prema iseljeništvu i protivne razvojnim interesima Hrvata u dijaspori, potpore iseljeničkim poduzetnicima, stručnjake u diplomaciji, uključivanje u hrvatski medijski okvir izvan azilantskih specijalističkih programa, Muzej iseljeništva te suradnju sa sveučilištima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nulti uvjet za suradnju su točni podaci o hrvatskom iseljenom stanovništvu, jer se s brojem iseljenika manipuliralo s obzirom na već nekoliko iseljenih generacija, kazao je Sopta te naglasio da politički ili ste Hrvat ili niste.

Sopta je rekao da minimalno jedna trećina hrvatskog nacionalnog korpusa živi u iseljeništvu.

Hrvatskoj nema boljih savjetnika od Hrvata vani, smatra profesor Luka Budak, kanadski Hrvat s australskom adresom te dodao da je računica takva da želimo Vladu kakvi smo mi suradnici, znači da s nama komunicira.

Potrebno je osnovati radnu skupinu koja će razraditi prijedloge Vladi o iseljeništvu, kazao je Mijo Korade s Hrvatskih studija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Moramo pomoći Hrvatskoj da se modernizira, kazala je Spivak te naglasila kako u inozemstvu nije lako i potreban je velik trud za uspjeh, a crkva je centar okupljanja.

Spivak je poručila “iskoristite iseljeništvo, njezino znanje, jer vrlo malo država to ima. Zajedno nam može biti bolje”, zaključila je Spivak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić/narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.