Merkel: Na svim razinama radimo na realizaciji europske perspektive za sve države jugoistočne Europe

Njemačka kancelarka Angela Merkel dala je u utorak u Dubrovniku snažnu potporu europskoj perspektivi jugoistoka Europe ocijenivši da su “klimu uništavanja” iz prošlosti zamijenile izgradnja i obnova toga područja koji teži priključenju EU-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Na svim razinama radimo na realizaciji europske perspektive za sve države jugoistočne Europe”, istaknula je njemačka kancelarka na regionalnoj konferenciji Brdo-Brijuni.

Njemačka ne odustaje od tog pristupa i sve njemačke političke stranke podupiru europsku perspektivu zemalja jugoistoka Europe, dodala je gošća summita predsjednika država jugoistočne Europe.

Po njezinim riječima, sve države regije odradile su dio puta prema članstvu u Uniji. “Kada govorimo o ovim temama uvijek se radi o političkom pristupu raspravljanja i rješavanja sukoba…prije 15 godina u ovom su gradu još uvijek bili vidljivi tragovi ratnih događaja i zato želim istaknuti da je jako dobro da više ne postoji klima uništavanja koja je ustupila mjesto izgradnji i obnovi”, rekla je Merkel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izrazila je zadovoljstvo zbog “zamjetnog” napretka u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova te ocijenila da je tome pridonijela hrabrost vodstva dviju zemalja, ali i buduća europska perspektiva. Nada se, dodala je, da će i u BiH doći do “nove dinamike” te da će se nakon izbora pokrenuti nova inicijativa za tu zemlju.

Govoreći o infrastrukturnim projektima, kazala je da je Europska komisija spremna poduprijeti prekogranične projekte.

“Mislim da je to dobro i da danas trebamo razgovarati o konkretnim projektima”, rekla je Merkel i podsjetila da se u Berlinu u kolovozu okupljaju šefovi vlada i sve zemlje Brdo-Brijuni procesa kako bi se raspravljalo o specifičnim problemima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazala je i da je s Austrijom i Francuskom dogovoreno da se takve konferencije, na kojima će se razgovarati o jugoistoku Europe, nastave.

Domaćin skupa, hrvatski predsjednik Ivo Josipović istaknuo je da Europa nije potpuna bez jugoistoka Europe, a zadatak Hrvatske i Slovenije je pomoći susjedima u ispunjavanju uvjeta kako bi što prije postali dio sadašnjeg bloka 28-orice.

“Europa nije potpuna bez njezina sastavnog dijela, jugoistoka Europe. Zadaća Hrvatske i Slovenije je da pomognemo susjedima da što prije postanu sastavni dio Europske unije”, poručio je Josipović u uvodnom dijelu plenarnog sastanka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istaknuo je da je gospodarstvo jedna od najvažnijih točaka, spomenuvši projekte u prometu, infrastrukturi i energetici, poput Jadransko jonske autoceste, željezničkog koridora Muenchen-Istanbul te naftnu i plinsku infrastrukturu, među kojima je LNG terminal.

Supredsjedatelj inicijative, slovenski predsjednik Borut Pahor kazao je da sastanak znači puno i za regiju i Europsku uniju. “Ovdje razgovaramo o vrlo osjetljivim pitanjima, kako postići pomirbu u regiji, kako stvoriti prijateljsku atmosferu suradnje, gospodarske i ljudske u procesu proširenja”, rekao je Pahor.

Josipović i Pahor pokrenuli su 2013. inicijativu godišnjeg okupljanja šefova država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije.

Na skup koji se održava u Kneževu dvoru stigli su i predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, Kosova Atifete Jahjaga te predsjednici Makedonije Gjorge Ivanov i Srbije Tomislav Nikolić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.