Polaganjem vijenca i cvijeća državni vrh i izaslanici nacionalnih manjina i antifašista u Jasenovcu će podno spomenika “Kameni cvijet” položiti vijenac i cvijeće u spomen na žrtve logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja posljednjih zatvorenika.
Zajednički vijenac položit će predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a po cvijet će u spomen na žrtve položiti predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik Saveza antifašističkih boraca Franjo Habulin.
“U 11 sati povodom 75. obljetnice proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac Predsjednik Republike, zajedno s državnim vrhom i predstavnicima žrtava logora Jasenovac, odat će počast polaganjem vijenca kod spomen-obilježja „Kameni cvijet“ (Spomen područje Jasenovac). U 11,40 sati Predsjednik Republike položit će vijenac i zapaliti svijeću kod spomen-obilježja na romskom groblju u Uštici”, stoji na stranicama Ureda predsjednika.
SNV: Ukinimo podršku onima koji neskriveno umanjuju genocidni karakter NDH
Povodom obilježavanja 75. godišnjice oglasili su se i Boris Milošević i Milorad Pupovac u ime Srpskog narodnog vijeća:
“Na 75. godišnjicu proboja posljednjih logoraša, Srpsko narodno vijeće, zajedno sa predstavnicima romskog i židovskog naroda i antifašista podno Kamenog cvijeta odat će poštu žrtavama koncentracijskog logora Jasenovac. Ove godine činimo to što je adekvatnije moguće s obzirom na propisane mjere zaštite, ali u skladu sa historijskom odgovornošću pred kojom ne želimo uzmicati, čak i kada smo među rijetkima koji tako djelujemo.
Naša ranija odluka da samostalno vodimo brigu o žalovanju i komemorativnom sjećanju na sve koji su u Jasenovcu život gubili polako, bolno, u uvjetima nezamislivih mučenja, otrgnuti od svojih bližnjih, na malene čija je smrt trajala duže nego njihov život, na sve one koji su u taj pakao bestijalnosti dospjeli kao komunisti i antifašisti, na one koji su učinili sve što su mogli ne bi li spasili djecu, na one koji su to zlo preživjeli i k tomu našli snage da o tome što su vidjeli svjedoče napisanom ili izgovorenom riječju i tako spriječe zaborav – ta odluka ostaje na snazi.
Smatramo da smo još uvijek daleko od društva koje se umije nositi sa svojom teškom poviješću i razumjeti zašto je važno poznavati je čak i kada se proces učenja o njoj graniči sa bolnim spoznajama o stravi i sumraku ljudskog uma, koji se u vrijeme NDH događao ne samo u Jasenovcu nego i na mnogim drugim mjestima neposrednog terora. Žalovanje i komemoriranje samo su dio aktivnosti i programa koje smo obavezni promišljati i diskutirati u okviru obrazovnog sistema, ali i u okviru drugih društvenih sfera. Ipak, nismo daleko od društva koje iskazuje namjeru i motivaciju, da želi pokrenuti i moderirati te teške i neophodne procese. Upravo zato smo u dobroj vjeri odgovorili na poziv trojice predsjednika – Plenkovića, Jandrokovića i Milanovića – vidjevši u njemu važnu gestu.
No, politika sjećanja je više od geste. Ovih smo dana svjedoci novih skrnavljenja mjesta sjećanja iz Drugog svjetskog rata. I ne čudi nas to. Sve dok su počinitelji tih strašnih zločina nepoznati našem obrazovnom sistemu biće i ovovremenih nepoznatih počinitelja zločina, ne samo prema antifašističkim spomenicima i mjestima sjećanja, već i prema ideji o čovjeku i čovječnosti uopće. Povijest će uvijek služiti kao inspiracija zla i njegova obnavljanja, ukoliko ne zaustavimo njezinu reviziju i negaciju. To će se događati sve dok ne ukinemo podršku onima koji neskriveno umanjuju genocidni karakter NDH ili ga pak slave, sve dok ne omogućimo još veću podršku školama u obilascima Spomen-područja i dok Javna ustanova ne dobije mnogo veću društvenu i financijsku podrušku za svoj rad – sve dotle će današnje i buduće generacije svoju inspiraciju i dalje tražiti u ustaškim znakovima i ustaškoj ideji o državnosti.
Što god da u konačnici bude stav naše države i društva, Srpsko narodno vijeće neće posustati na svome radu na drugačijoj kulturi sjećanja. Čak i kada nam se čini da ga nemamo, strpljenje je jedino što nam preostaje kakve god da su okolnosti u kojima tražimo nedvosmislenu, kontinuiranu institucionalnu i političku osudu NDH i distanciranje od njezina naslijeđa.”, stoji u njihovoj objavi.
Narod.hr već je pisao o sredstvima izdvojenima za komemoraciju u Jasenovcu.
Podsjetimo, u Prijedlogu odluke o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu koje je predložilo Ministarstvo financija posebno je zanimljivo izdvajanje iz proračuna za obilježavanje komemoracije u Bleibrugu i u Jasenovcu.
Naime, obje komemoracije su u tekućoj godini trebale dobiti 500.000 kuna, no zbog pandemije koronavirusa, Vlada je odlučila za “Spomen područje Jasenovac i obilježavanje antifašističke borbe” ostaviti 150.000 kuna, dok je za “Obilježavanje spomendana bleiburške tragedije i križnog puta” ostavila tek 50.000 kuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
