Ministar Cappelli: Ne možemo više očekivati ovakav rast turizma

Foto: fah

Za hrvatski turizam 2019. godina je izazovna zbog konkurencije i jer se stalno podiže ljestvica i postavljaju viši ciljevi, no očekivanja su pozitivna, istaknuo je za Hinu ministar turizma Gari Cappelli, najavivši da Ministarstvo kreće s pripremom izrade nove turističke strategije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar Cappelli je oko očekivanjima od ove godine nedavno poručio da se nakon dvije godine rasta turističkog prometa od gotovo 20 posto, ne mogu više očekivati tako visoki porasti te da ove godine računaju na blagi rast od 1 do 3 posto u odnosu na lanjsku, rekordnu godinu.

U planu je ove godine nastaviti aktivnosti koje pridonose osnaživanju cjelogodišnjeg turizma s naglaskom na kontinent, a cilj je, kako kaže, doprijeti i do novih potrošača te ojačati poziciju Hrvatske kao atraktivne turističke zemlje i na dalekim tržištima poput Kine, Koreje, Indije, Australije i Amerike, odakle dolazi sve više turista.

“Neka tržišta padaju i vraćaju se, pritom spuštaju cijene kako bi vratili goste, što je sasvim razumljivo, ali Hrvatska je prepoznatljiva, ima svoje komparativne prednosti i rezultati su već na početku ove godine po svim najavama dobri. Moramoshvatiti da se nalazimo u jednoj od najuspješnijih turističkih regija u svijetu, Mediteranu, koja je izrazito konkurentna te se svi dionici na tom tržištu moraju itekako prilagođavati kako bi iz godine u godinu bili uspješni. Hrvatska to u turizmu uspijeva”, ocjenjuje ministar Cappelli u razgovoru za Hinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smatra da bi bilo važno prestati turistički uspjeh gledati samo po broju dolazaka i noćenja, jer je to tek jedna komponenta, uz prihode i dobit koji ostvaruju tvrtke i obrtnici, imidž zemlje i ostalo. Poručuje i da Hrvatska nije zemlja koja želi masovnost, već kvalitetu ponude uz koju dolaze brojni benefiti za ukupno gospodarstvo.

Decentralizacija u određivanju paušala i rasterećenja turističkih poduzetnika

Na pitanje da komentira da su slijedom novih zakonskih mogućnosti iznose paušala poreza na djelatnost iznajmljivanja smještaja ove godine tek rijetki povećavali, odnosno u većini općina i gradova on je ostalo na dosadašnjoj razini, Cappelli ističe da je najvažnijie da su lokalne zajednice prvi put imale mogućnost samostalno odrediti visinu paušalnog poreza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Tu je riječ o decentralizaciji o kojoj mnogi samo pričaju, no ova Vlada je i provodi. Vjerujem da će ministar financija Zdravko Marić, a i same lokalne zajednice u idućem razdoblju vidjeti koji su efekti promjena i hoće li te iznose mijenjati ubuduće. U svakom slučaju, prvi put se otvorila mogućnost za lokalne zajednice da upravljaju sredstvima koja njima ostaju i mogu se iskoristiti upravo za ulaganje u infrastrukturu, koja je vrlo bitna za turiste, domicilno stanovništvo i povećanje kvalitete”, kaže Cappelli.

Podsjećajući da je Vlada tijekom proteklog razdoblja donijela niz reformi kojima je rasteretila građane i poduzetnike za 6,5 milijardi kuna, naglašava i da su turistički poduzetnici, koji svojim sezonskim radnicima osiguravaju smještaj i topli obrok, oslobođeni troškova u vrijednosti 300 milijuna kuna, iskoristivši ih za unapređenje uvjeta za djelatnike i unapređenje kvalitete.

Izrazito je zadovoljan sinergijom sa privatnim sektorom, koji je sudjelovao u procesu izrade legislativnih izmjena, kazavši da je Vlada svjesna važnosti turizma te će se i kroz buduće reforme i programe gledati kako privatni i javni turistički sektor učiniti konkurentnijim i dodatno potaknuti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slično je bilo i pri izradi tri turistička zakona – o turističkim zajednicama, boravišnoj pristojbi te turističkim članarima, koji su u redovnoj proceduri donošenja i očekuje se da će ove godine biti doneseni u Saboru.

“Tim zakonima ćemo urediti sustav turističkih zajednica u skladu s izazovima dinamičnog turističkog tržišta, a izmjene su i jedan od najvažnijih preduvjeta za stvaranje novog konkurentnog identiteta, jer Hrvatska mora stvoriti još prepoznatljiviji imidž, uz istodobno jačanje turističkog proizvoda, pogotovo posebnih oblika, poput primjerice zdravstvenog”, smatra Cappelli, dodajući da se radi i na zakonskom rješavanju problematike turističkog zemljišta u koordinaciji više ministarstava i dionicima turističkog sektora.

Kako je taj zakon u fazi pripreme, smatra da bi u ovom trenutku bilo neodgovorno iznositi verzije koje nisu konačne, ali vjeruje da će se zajednički naći pozitivno rješenje.

U novoj strategiji glavno uporište održivost, kvaliteta i inovacije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako postojeća strategija razvoja turizma RH ima rok do 2020., Ministarstvo turizma uskoro kreće s izradom nove strategije te će ove godine za te potrebe u suradnji sa stručnjacima analizirati trenutno stanje na turističkom tržištu.

“Nastavit ćemo suradnju s dionicima u turističkom sustavu, analizirati zajedničke izazove, osluškivati potrebe, pratiti trendove i procjene za budućnost turizma u svijetu, a slijedom toga ćemo krenuti u proces realizacije izrade nove strategije, za što raspisivanje natječaja očekujemo krajem godine”, najavio je Cappelli, otkrivajući tek da će u tom dokumentu glavno uporište sigurno biti održivost, kvaliteta i inovacije turističkog proizvoda, što drži i ključnim činiteljem u konkurentskoj utakmici.

U vezi tog dokumenta očekuje jaču koordinaciju i međuresornu suradnju, za koju misli da mora biti još bolja.

Cappelli otkriva i da će u kampanji za EU parlament uvrstiti i prošle godine pokrenutu hrvatsku inicijativu za bolje pozicioniranje turizma u okviru EU institucija, za što je Europski parlament predložio posebnu proračunsku liniju za turizam vrijednu 300 milijuna eura.

“Uvrštenje turizma u program Vijeća EU potvrda je kako je hrvatsko lobiranje i naglašavanje važnosti turizma za cjelokupno gospodarstvo bilo opravdano, kako u zemlji, tako i na razini EU-a, a do sada je 14 od 28 članica dalo podršku toj hrvatskoj inicijativi”, kaže Cappelli.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.