U posebnom izdanju HRT-ove emisije Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala iz vukovarskog dvorca Eltz sudjelovali su ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, član saborskog Odbora za veterane Franko Vidović i zapovjednik obrane Mitnice, Pilip Karaula.
Prisjetili su se događanja koja su prethodila 18. studenome 1991. te razgovarali o tome kakva je budućnost grada na Dunavu te zašto hrvatski branitelji strahuju kada žele prijeći granicu.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je hrvatskim braniteljima da se ne moraju bojati optužnica iz susjednih zemalja. “Želim poručiti hrvatskim braniteljima da se mi nismo bojali ni tada kada su dolazili s tenkovima, dakako da, nema razloga za bojazan. Vlada je, rekao je, proteklih mjeseci Srbiji uputila zahtjev da povuče zakon o tzv. Regionalnoj jurisdikciji kojom su si za pravo uzeli procesuirati zločine na teritoriju Republike Hrvatske” što je, smatra, apsolutno neprihvatljivo. Dodao je kako se Srbi moraju suočiti sa svojom prošlošću i sa strašnim zločinima koje su činili na teritoriju Republike Hrvatske. Ipak, ministar Medved prozvao je i hrvatsko državno odvjetništvo. Smatra da je DORH u posljednjih 25 godina morao učiniti puno više. “Nažalost moramo naglasiti neučinkovitost pravosudnih tijela Republike Hrvatske. Državno odvjetništvo je bilo dužno nakon svih zločina koji su bili počinjeni od juga Hrvatske, a nažalost najteži ovdje u Vukovaru pa i Škabrnji gdje su postojali egzaktni dokazi i počinitelji, nešto učiniti. 25 godina potpuno je ne učinkovito.” Zatražio je od ministara pravosuđa i Državnog odvjetništva procesuiranje svih počinitelja teških kaznenih djela ratnog zločina.
Dopredsjednik gradskog vijeća grada Vukovara Pilip Karaula kazao je kako danas nitko ne zna koliko zapravo Vukovar ima stanovnika. “Nekad je imao 46 tisuća. Zadnji popis govori o 28 tisuća. Međutim u Vukovaru živi po nekim procjenama komunalnih tvrtki oko 22 tisuće stanovnika. To je brojka koja je katastrofalna.” Među njima je oko 20% pripadnika srpske nacionalne manjine. Karaula je upozorio kako bez potpunog popisa stanovništva Grad ne može krenuti u budućnost jer brojni ljudi kojih nema na popisu ostvaruju razna mirovinska i socijalna prava. Zbog toga od nadležnih traži da do lokalnih izbora donesu popis stanovništva. MUP i Ministarstvo uprave moraju izbaciti pravu brojku i koliko koga kako bi mogli razgovarati o međunacionalnim odnosima. Moramo stvoriti stanje na temelju točnih podataka da vidimo tko ima kakva prava.
S njim se složio i zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković. “To samo pokazuje u kakvim mi uvjetima živimo 25 godina. Zajednice koje bi to trebale rješavati nemaju nikakvu kontrolu. Mi imamo viška građana na popisima birača, znatno više primaoca zdravstvenog osiguranja nego što ima stanovnika, ne znamo koliko imamo stvarnih konzumenata socijalne pomoći u odnosu na papirnate…” Rezultat tome je, zaključuje, što grad nema kontrolu nad izdavanjem osobnih dokumenata.
O pitanju budućnosti Vukovara govorio je član saborskog Odbora za veterane Franko Vidović. “Ono što je vidljivo je sve manje mladih ljudi. Gospodarstvo isto tako nema neki zamah. Sve hrvatske Vlade bi se morale okrenuti tome. Okrenuti se gospodarstvu i obrazovanju. Dodao je kako danas Vukovar svojim gospodarstvom nije ni blizu toga što je bio prije rata te da ni ne vidi kada će tome biti tako. Smatra da ljude treba vratiti u Grad na Dunavu te im omogućiti posao. Kako je rekao pokojni Siniša Glavašević: grad su ljudi. Nije sve riješeno ako je obnova građevina. Lijepo je da je obnovljen i ovaj dvorac u kojem mi sad sjedimo, ali to nije rješenje. Grad su ljudi. Treba ljude vratiti nazad.”
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac zato je spomenula kako nova Vlada namjerava riješiti taj problem. Neke mjere spomenute su na današnjoj sjednici Vlade, a bit će realizirane do 2020. “To je program za ratom pogođena područja za sedam gradova. Mali ITU mehanizam – integrirana teritorijalna ulaganja iz Europske unije, između ostalog i za Vukovar. Preko 230 milijuna eura će biti na raspolaganju samo za taj program. Moram istaknuti da je već u suradnji s Gradom Vukovarom napravljena lista projekata koji će biti u narednom razdoblju napravljeni.” Uz to i Upravni odbor Vijeća za obnovu i razvoj grada Vukovara osigurat će godišnje 40 milijuna kuna za projekte, a iz državnog proračuna bit će uplaćena i preostala sredstva i za obnovu vukovarskog vodotornja.
