Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić izjavio je u srijedu da želi do kraja lipnja s Europskom komisijom iskomunicirati sustav potpora za radno intenzivno najugroženije industrije – kožnu, tekstilnu, drvnu i metaloprerađivačku, te se usuglasiti sa socijalnim partnerima da se iznos minimalne plaće svake godine utvrdi u rujnu, kako bi poslodavci mogli planirati iduću poslovnu godinu.
Uz kompenzacijske mjere za te radno intenzivne industrije omogućava se prostor za značajnije povećanje minimalne plaće, rekao je Pavić u srijedu u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”. Sa socijalnim partnerima treba vidjeti hoće li se ići na minimalnu satnicu, minimalnu plaću po granama ili na zadržavanje postojećeg sustava, dodao je.
Govoreći o mjerama aktivne politike zapošljavanja, ocijenio je kako je najbolje rezultate dala mjera poticanja samozapošljavanja pa je odlučeno upravo tu mjeru ojačati, jer 80 posto ljudi koji otvore tvrtku, obrt ili zadrugu prežive prvu godinu.
Povećana je naknada za samozapošljavanje s 35.000 kuna na 55.000 kuna, a osobi koja ulazi u vlastiti posao omogućili smo da uzme dvije osobe na stručno osposobljavanje uz naknadu od 70.000 kuna. Omogućili smo i međusobno udruživanje – ako se petero ljudi udružilo u zadrugu 2017. godine dobili bi 170.000 kuna, a u 2018. dobit će naknadu od 270.000 kuna, dodao je Pavić.
Posebno je naglasio važnost pripravništva jer je to oblik zapošljavanja koji ne treba ići na minimalnu plaću već će osigurati rast cijene rada. Osoba koja ulazi u pripravništvo ima sva prava iz radnog odnosa, a uvedene su dvije kategorije.
Dvije kategorije pripravništva
Prva je za osobe koje se zapošljavaju u privatnom sektoru, gdje će država isplaćivati 50 posto plaće bez gornjeg limita ako netko želi osobu zaposliti kao pripravnika na prvo radno mjesto.
Druga je u javnom sektoru, gdje nedostaje radne snage u zdravstvu, socijali i obrazovanju – za njih će Hrvatski zavod za zapošljavanje davati subvencije, ali plaće su ograničene na 85 posto početne plaće radnog mjesta na koje se osoba prijavljuje, rekao je ministar.
Vlada je na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici usvojila Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. godine, koje predstavljaju strateški dokument i okvir za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja, a radi se o paketu “Od mjere do karijere”.
Lani je bio u vrijednosti od milijardu i pol kuna, a ove će godine iznositi 1,6 milijardi kuna. Uz to imamo specijalizirane pakete za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, prvenstveno mladih žena i osoba s invaliditetom, kaže Pavić.
Smjernice imaju tri cilja, a prvi je povećanje stope zaposlenosti kroz pet intervencijskih mjera. “Vlada želi do 2020. godine dosegnuti stopu zaposlenosti od 68 posto. Koncentrirat ćemo se prvenstveno na povećanje stope zaposlenosti mladih osoba, starih osoba i smanjenje dijela dugotrajno nezaposlenih osoba”, rekao je ministar.
Drugi cilj je usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, a treći pojačati informiranje sudionika na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine pala je s gotovo 50 posto u 2013. godini na 26 posto ove godine. U zadnjem kvartalu je i manja, oko 20 posto, no očekujem da će na razini cijele godine biti oko 26 posto, navodi Pavić.
Podsjetio je na kritike na račun stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), jer mladi rade za minimalnu plaću i bez prava koja idu iz zapošljavanja. Cilj je da jačanjem pripravništva mladi uđu u pravi radni odnos, a motivirat će ih da to bude u realnom sektoru.
