U Ministarstvu socijalne politike i mladih u srijedu je predstavljen prijedlog novog Zakona o humanitarnoj pomoći koji bi trebao osigurati veću transparentnost u prikupljanju, pružanju i korištenju humanitarne pomoći, te dodatnu zaštitu građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama.
“Želimo zaštititi ljude koji daju novac za humanitarne akcije kako bi točno znali kome novci odlaze i gdje su potrošeni, da više ne bi bilo dvojbi”, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike Milanka Opačić.
Ljudi su kod nas željni i voljni pomagati u humanitarnim akcijama, čak i kad nisu pri novcu, pa baš zato tu dobrotu i plemenitost treba zaštititi od zlouporaba i afera, naglasila je Opačić.
Ocijenila je dosadašnji zakon poprilično “šuplje” napisanim, zbog čega se uvode neki zaštitni mehanizmi koji prije nisu postojali. Sada će, rekla je, za novac koji nije namjenski utrošen, Državno odvjetništvo pokrenuti progon i tražiti povrat novca.
“Ako skupljamo novac za liječenje djeteta onda ćemo taj novac, ako nije u potpunosti potrošen, preusmjeriti na slijedeću akciju, odnosno za liječenje idućeg djeteta”, poručila je. Na taj način izbjeći će se mogućnost da se, primjerice, milijun kuna za nabavku umjetnih pužnica potroši na nabavku kompjutora.
Ispričala je kako su u Ministarstvu imali problema kad su im dolazili pojedinci sa zahtjevima u stilu: “Ja bih od tog novca gradio kuću” ili “To je moje privatno vlasništvo”. To nije ničije privatno vlasništvo, već novac građana koji su ga uplatili za određenu svrhu pa će novac koji ostane ići za slijedeće dijete koje treba liječiti, rekla je Opačić.
Pomoćnik ministrice Hrvoje Sadarić predstavio je sustav klasifikacijskih oznaka humanitarne akcije, po kojem će akcija koja se prijavi uredu državne uprave i dobije odobrenje potom dobiti klasu i logo, primjerice LD – za liječenje djeteta, LO – za liječenje odraslih i sl.
U slučaju zlouporabe, kaže Sadarić, Državno odvjetništvo će pokrenuti odštetni zahtjev protiv humanitarne akcije, no taj novac neće postati državni nego će se usmjeriti u prvu slijedeću akciju iste klase.
Osim klasifikacijskih oznaka i bolje kontrole stalnih prikupljanja, novost je da će humanitarna akcija ubuduće moći trajati više od mjesec dana, odnosno između 60 i 90 dana.
Sudionici okruglog stola predlagali su i da se umjesto rješenja izdaju dozvole za humanitarne akcije, te ih je zanimalo što s akcijama na internetu ili facebooku.
“Ako ljudi žele ondje davati novac, tko smo mi da im to branimo”, rekla je Opačić.
Sadarić je dodao kako će država stajati samo iza onih humanitarnih akcija koje dobiju klasu, a one će pak imati pravo na broj telefona “069”, što će im biti dodatni bonus.
Javna rasprava o novom Zakonu o humanitarnoj pomoći trajat će 15 dana, a potom će prijedlog zakona ići u Vladinu proceduru da bi se u prvom saborskom čitaju našao krajem godine.
