Miroslav Škoro o provjeri potpisa za kandidaturu i za referendum, anketama, odlasku iz HDZ-a…

Foto: fah

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro dao je intervju za Večernji list u kojem je govorio o brojnim temama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O provjeravanju potpisa i provjeri potpisa za referendum

“Referendumskim inicijativama dio potpisa nije priznat na temelju vrlo subjektivnih i mutnih kriterija. Ali mislim da bi trebalo dobro razmisliti koliko stvarno treba potpisa da bi se netko legitimirao kao predsjednički kandidat. Da se postane predsjednik, ipak treba oko milijun glasova. Možda je 10.000 potpisa ipak premalo. Iskustvo od zadnjih nekoliko mjeseci govori mi da postoji ekipa koja pokušava putem određenih mehanizama, posebno preko agencija koje ispituju javno mnijenje, ali i kroz prikupljanje potpisa, oblikovati javnost. Nemam ništa protiv toga da se istražuje, i sam sam znanstvenik, ali jedno je istraživati, a drugo oblikovati.”

O anketama

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nisam vjerovao anketama ni kad su govorile da moj rejting raste. Nema smisla vjerovati istraživanjima koja su u nedavnoj prošlosti griješila i za sto posto. To nije u okviru standardne devijacije. Ipak sam ja poduzetnik, čovjek iz realnog sektora, i znam da se ne isplati planirati na temelju upitnih podataka. Kako u poduzetništvu tako ni u kampanji.”

“Mene se pita komentar mog rejtinga pa mislim da je normalno reći da ja nemam povjerenja u te rezultate koji mi se serviraju. Izbori su najbolja anketa i, uvjeravam vas, i ovaj će put pokazati nešto drugo u odnosu na ankete. Imate zemalja u kojima je dva ili tri mjeseca prije izbora zabranjeno objavljivanje ankete, upravo da se izbjegne oblikovanje javnosti. U svakom statističkom istraživanju imate reprezentativni uzorak i metodologiju kojom se podaci obrađuju. Ovdje ili ne valja uzorak, ili ne valja metodologija, ili onaj tko to radi ne radi to dobro, zbog neznanja ili nekog interesa. U hrvatskom javnom prostoru paušalno se izgovaraju neke stvari, za što nema nikakve odgovornosti. Ja sam u ovih četiri-pet mjeseci doživio neke stvari za koje bi se u pravim demokracijama nekoga trebalo pozvati i pitati kako se to događa.”

O elitama

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ja, recimo, jesam elita, glazbena i poslovna elita. Elita je nešto što je najbolje od najboljega i ne možete o ljudima koji ne znaju voditi državu govoriti da su elita. Oni su odnarođena oligarhija koja silno želi biti elita, ali nemaju ništa iza sebe što bih ih činilo elitom. Pitaju me često tko je moj najveći konkurent u ovoj utrci, je li to Grabar-Kitarović ili je Milanović. Moj glavni konkurent je ovaj korumpirani klijentelistički sustav, a on ima više lica. Njih dvoje samo su neka od tih lica koja, u stvari, predstavljaju kontinuitet loših politika. Ja sam kandidat za promjene, a oni su status quo. Oni zastupaju jednu političku opciju, jedan svjetonazor, kojega se ja grozim”.

O HDZ-u i odlasku iz njega

“Ja sam se, ne jučer, nego prije puno godina, ogradio od tih struktura i maknuo od njih. Nitko me nije otjerao, sam sam dao ostavku i otišao jer se duboko, iskonski nisam slagao s tim sustavom. Imate ljude koji su a priori protiv sustava i nas koji znamo što i zašto kritiziramo i želimo mijenjati. Ja sam bio hrvatski generalni konzul dvije godine. Nisam dočekao kraj mandata, dao sam ostavku i otišao sam.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zato što se nisam slagao s načinom na koji je taj sustav funkcionirao. Konzulati nisu politika, njihov se posao prije svega svodi na zaštitu hrvatskih državljana i uspostavu gospodarskih, sportskih i kulturnih veza. Tu politike ima manje nego u nogometnom klubu u Višnjevcu, a meni je smetalo upravo to što ni na toj razini nismo znali funkcionirati kako treba. Postoji jedna krasna zajednica mađarskih Hrvata, zajednica koja ima svoje hrvatsko kazalište, radio, televiziju. Na meni je bilo da tu zajednicu, koja je opstala stotinama godina i sačuvala svoj jezik, što je moguće kvalitetnije povežem s maticom, ali za to nije bilo novca. Bilo je za pepeljare, za vaze, kravate, pršute, sireve, knjige “kako sam srušio ovo ili ono”, za sve je bilo, osim za to da se osigura tješnja povezanost tih ljudi s maticom zemljom. Ja sam na to gledao potpuno drukčije od ljudi koji su vodili sustav i nisam se s time mogao pomiriti. I u Hrvatski sabor isto sam tako došao misleći da ću funkcionirati kao čovjek koji ima povlasticu i čast biti u Saboru. Sad mi prigovaraju, bio si član HDZ-a. Pa što onda?! Da, bio sam, ali sam, za razliku od njih koji su sada s druge strane, izašao.”

O pisanju da je rezervni igrač HDZ-a

“To su podmetanja koja mi se serviraju od najave moje kandidature. Ja sam, navodno, rezervni igrač HDZ-a. Pa koji to rezervni igrač, netko tko je u dogovoru s nekim, bude izložen najgorim napadima, lažima i podvalama od toga s kojim je navodno “u talu”?! Mene se vrijeđalo iz tih krugova, o mojoj obitelji i meni ti su krugovi širili strašne laži. Nitko ne bi na to pristao u sklopu nekog dogovora, a ponajmanje ja koji imam svoje ime i prezime, koji sam financijski, materijalno i duhovno neovisan. Ja ne želim mijenjati HDZ, ali želim pomoći stvoriti pretpostavke da čestiti ljudi unutar HDZ-a mogu doći do izražaja. Kao i u drugim strankama. Nama je unutarstranačka demokracija nepoznanica, ljude se na najviše pozicije postavlja rukopolaganjem, a strankama se upravlja tiranijom. To nije put kojim bi hrvatska demokracija trebala ići.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.