“Problem je sljedeći: želja je predsjednice da se racionaliziraju troškovi, no pitanje je kako racionalizaciju provesti. Predsjednica nije službeno zatražila preseljenje, ovo nije čista odluka Vlade već šlamperaj. U prostore u Visokoj ne stanu svi zaposlenici iz Ureda predsjednika, zgrada je pod zaštitom konzervatora, sigurnosni uvjeti u tom objektu nisu dobri, a ni sva se dokumentacija ne može prenijeti u idućih desetak dana. Ovo se sve radi kako bi se ponizila predsjednica”, rekao je Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost gostujući jučer u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
‘Vlada je odlukom prouzročila političku štetu’
Raspravljajući o odluci Vlade o preseljenju Ureda predsjednika s Pantovčaka u Visoku ulicu u Zagrebu, Vlatko Cvrtila, bivši savjetnik predsjednika Stjepana Mesića je zaključio kako je Vlada ovakvim potezom sama sebi prouzročila političku štetu te da u javnosti ima mnogo više argumenata prema kojima predsjednica treba ostati na Pantovčaku.
“U protokolarnom smislu, kod ceremonijalnih događaja, Visoka također ne odgovara. Pantovčak je definitivno bolje mjesto, i u tehničkom i u sigurnosnom smislu. Mislim da Vlada čini sebi politički štetu”, kazao je Cvrtila.
Smatra kako uvijek postoji mogućnost manipulacije dokumentima, ali dokumentacija s oznakom tajnosti je jako dobro označena i teško može nestati. “To je nepregledna masa dokumenata i u dva tjedna se ona ne može prenijeti u Visoku ulicu smatra”, Cvrtila.
Macan: Vlada nam nudi igre, pošto kruha nema
“Utvrdili smo svi da Ured predsjednika nije za Visoku ulicu. U ova dva tjedna do inauguracije neće se dogoditi ništa. Događa se da Vlada želi pokazati što može, koliko snažno može lupiti o stol. Politika zna da treba ponuditi kruha i igara: budući da kruha nema, nude nam se igre, izjavio je Krešimir Macan, komunikacijski strateg Ive Josipovća.
Stručnjak za sigurnost Mate Laušić izrazio je čuđenje što se problematizira pitanje gdje će biti Ured predsjednika.
“Poznajem oba objekta. Apsolutno sam za ured na Pantovčaku, tamo se podižu sigurnosni standardi još od 90-ih godina prošloga stoljeća: u njemu postoje standardi evakuacije, zaštite arhivske građe itd.”, rekao je Laušić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
