Petak, 5 lipnja, 2026
16.1 C
Zagreb
Pratite nas:
LEKCIJA IZ POVIJESTI

Mišetić odgovorio bošnjačkom unitaristu: ‘Podjelu BiH prihvatio je i sam Izetbegović’

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odvjetnik Luka Mišetić na svom X profilu komentirao je reakciju bošnjačkog politologa Jasmina Mujanovića koji je kritizirao bivšeg savjetnika pokojnog turskog predsjednika Sulejmana Demirela, Mehmeta Ali Bayara. Mujanović ga je optužio za „povijesni revizionizam“ zbog tvrdnje kako je Republika Hrvatska 1995. spasila Bihać.

> Ne propustite predavanje Luke Mišetića o suđenju Gotovini i Markaču

Ali Bayar na skupu Dubrovnik Foruma „Channelling the Change“ (11.-12. srpanj 2025.) izjavio je kako je Hrvatska „spasila lice Europe“, u kontekstu Splitske deklaracije i operacije „Oluja“ kojom je 1995. deblokiran Bihać i tako spašen od moguće sudbine Srebrenice.

Ali Bayar je Hrvatsku okarakterizirao ne samo kao spasiteljicu Bihaća, već i Bosne i Hercegovine.

> 6. kolovoza 1995. Oluja – Hrvatska vojska spasila Bihać od pokolja

Mujanović o tome što bi bilo kad bilo, da nije bilo…

Izjavu Bayara prenio je Sebastian Rogač, djelatnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.

Njegov post komentirao je Mujanović: ”Ideja da je Hrvatska spasila Bihać predstavlja grubu i vulgarnu povijesnu revizionističku laž”.

”U stvarnosti, da nije bilo Tuđmanove suradnje s Miloševićem i njegovih višekratnih pokušaja podjele BiH s Beogradom između listopada 1992. i ožujka 1994., i rat u Bosni i rat u Hrvatskoj završili bi godinama ranije. Tuđmanova dvoličnost neupitno je produžila oba sukoba i pridonijela nepotrebnoj smrti desecima tisuća ljudi.

Štoviše, od Sarajevskog sporazuma iz siječnja 1992., koji je okončao velike borbe u Hrvatskoj do početka operacije Oluja u kolovozu 1995., gotovo čitav sukob preselio se na teritorij BiH. Čak i najvelikodušniji (i gotovo sigurno napuhani) podaci govore da je ukupno oko 5.000 ljudi (Hrvata i Srba) ubijeno u Hrvatskoj između siječnja 1992. i kolovoza 1995. Zapravo, prava brojka vjerojatno je bliža 3.000, no čak i s višim procjenama, vjerojatnije je da je više ljudi ubijeno samo na „sekundarnim“ mjestima zločina u BiH poput Prijedora, Višegrada i Foče — i to samo 1992. godine — nego u cijeloj Hrvatskoj između siječnja 1992. i kolovoza 1995.

Ukratko, da Hrvatska nije sabotirala obrambene napore BiH, te da BiH istodobno nije apsorbirala 90% borbenih kapaciteta srpskih paravojnih snaga u obje zemlje, čitav tijek završne faze ratova u Hrvatskoj i BiH između 1994. i 1995. bio bi drugačiji. Zapravo, Tuđmanova dvoličnost jedan je od ključnih razloga zašto Armija RBiH nikada nije uspjela usmjeriti svoje snage iz Srednje Bosne na probijanje opsade Sarajeva, ali ni opsada Srebrenice, Žepe i Goražda”, napisao je Mujanović.

Mišetić: ‘Mujanović iskrivljuje povijest u službi bošnjačkog nacionalizma’

Mišetić je odgovorio: „Mujanović sada i amaterski i zlonamjerno optužuje bivšeg savjetnika turskog predsjednika Demirela za „povijesni revizionizam.“ Činjenice su sljedeće: „podjela Bosne“ bila je međunarodni plan za Bosnu, koji je prihvatio i sam Izetbegović, a što je odraženo u Washingtonskom sporazumu (koji je podrazumijevao konfederaciju između Hrvatske i isključivo Federacije Bosne i Hercegovine).

Upravo je Bosna i Hercegovina u Splitu hitno zatražila vojnu intervenciju Hrvatske tijekom ljeta 1995. kako bi se spasila kao država. To je nedavno potvrđeno u svibnju u Daytonu, Ohio, gdje je i sam Mujanović bio prisutan i čuo kako je bivši američki veleposlanik Galbraith sasvim jasno izjavio da su upravo „hrvatske čizme na terenu“ okončale rat u Bosni. Mujanović iskrivljuje povijest u službi bošnjačkog nacionalizma.“


> Podjela BiH: Evo što kažu brojke

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci