Posljednji dan studenoga donio je dobre vijesti – Državni zavod za statistiku objavio je najviši rast BDP-a u zadnjih 8 godina. U trećem tromjesečju porastao je za 2,9% čemu je kumovala rekordna turistička sezona. No, sezona je gotova, a kuhari, konobari, radnici u turizmu vratili su se kućama. Ipak, na godišnjoj nam razini raste i industrijska proizvodnja i izvoz. Je li takav rast gospodarstva dovoljan za vraćanje duga? Hoće li biti novca za obećani rast plaća u javnom sektoru? Što će se događati s mirovinama? Tko će dobiti božićnice? Hoće li porezna reforma i ovo malo novca koje su dobivali gradovi i županije preusmjeriti u središnju blagajnu? To su neka od pitanja na koja su u emisiji Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala odgovarali ministar financija Zdravko Marić, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
“Ovo će biti prva godina u našoj recentnoj prošlosti u kojoj ćemo zabilježiti smanjenje udjela javnog duga u BDP-u,” najavio je ministar financija Zdravko Marić. Što se tiče porasta BDP-a u trećem tromjesečju ove godine, koji je najveći u posljednjih 8 godina, ministar je pojasnio njene rashodne komponente. “Osobna potrošnja je blago i iznad očekivanja, investicijska potrošnja je nešto ispod očekivanja, izvoz usluga u skladu s očekivanjima, dosta nas je iznenadio uvoz usluga. Ipak, Vlada ne može biti zadovoljna s porastom na perspektivi srednjeg roka, dodao je. Želimo već iduće godine višu stopu rasta, a onda naravno već iduće godine što trebamo učiniti je uz poreznu reformu i čitav niz mjera i akcija, strukturnih reformi koje bi trebale podići potencijalnu stopu rasta na više razine.” Na pitanje odlazi li ovih dana u restorane Zdravko Marić je sa smiješkom odgovorio da mu je možda pametnije da ostane doma. Ipak dodao kako je porezna reforma ne bi trebala imati tako negativni učinak na ugostiteljstvo kako se čini.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel osvrnuo se na dio proračuna oko dodatnih izdvajanja za radnike u državnom i javnom sektoru. “Težina toga je oko milijardu i pol do dvije milijarde kuna. No postavlja se pitanje svrsishodnosti pregovora ako se za iduću godinu predvidi svega 400 milijuna kuna povećanja dodatka za plaće. Sindikati su istovremeno i u pregovorima za minimalnu plaću. Naš zahtjev je da visina minimalne plaće bude 50% prosječne bruto plaće. 3860 kuna bruto. Imamo i zahtjev umirovljenika da minimalna mirovina bude u visini od 50% minimalne plaće.” Novosel rast BDP-a pripisuje porastu potrošnje, a kazao je, potrošnja bi bila i veća kad bi se povećale plaće onima kojima su mjesečne naknade manje od prosječne hrvatske plaće. “Kroz povećanje ili nešto što bi ostalo tim radnicima vi bi imali veću potrošnju. Nećete imati potrošnju od povećanja plaća onima kojima je plaća 20 tisuća ili više. Oni će staviti to na štednju.” Predsjednik Saveza samostalnih sindikata osvrnuo se i na migracije hrvatskog radništva. Kazao je kako su novi podaci prema kojima tjedno iseli 1000 radnika zastrašujući. “Je li moralno puštati radnike iz Hrvatske, a dovoditi 19 tisuća radnika iz drugih zemalja. Poslodavci ako žele zadržati radnika moraju povisiti plaće. Više ni Kinezi neće doći raditi,” zaključio je cinično.
S Novoselom se slaže i župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina. “Naši ljudi neće otići van za 10, 20 posto veću plaću ali za duplu ili troduplu hoće.” Dodao je kako nova porezna reforma produbljuje nejednakosti u Hrvatskoj. “Da se htjelo povećati potrošnju, onda morate dati porast plaće onima koji imaju najmanje jer će oni svu tu plaću potrošiti. A to se nije učinilo, a jednostavno ju mora potrošiti jer mu treba. Onda se dogodilo da će porasti plaće onima koji imaju relativno visoku plaću.” Dodao je kako treba dignuti minimalnu plaću, ali i zakonski obvezati poslodavca na bruto plaću. “Tko kaže da će poslodavac pretočiti to u neto plaću, a ne u svoju konkurentnost što je uredu, ili čak u ekstra profit, što nije uredu.” Što se tiče porasta BDP-a Komadina je rekao kako on nema nikakve veze s ovom Vladom. “To je na razini 2015., a zna se tko je tada bio Vlada.”
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago kazao je kako je porast BDP-a bio očekivan. Jednim je djelom to rezultat zdravih temelja, s druge strane rezultat jeftinim derivatima i sirovina, rekao je. “Imamo deflaciju dvije godine za redom od 1,5%. Hrana je pala 20%. Ukoliko vam se ulazna strana smanji, a vi vanjsku imate istu ili 1% nižu imate porast.” Pohvalio je proračun za 2017. no istaknuo je da će on stvoriti probleme izvoznicima. “Proračun je složen stručno i zanatski, na jedini način kako se mogao složiti je složen. Međutim za nas izvoznike je problem što je evidentno zbog velikih otplata koje dolaze iduće dvije godine. Kuna će biti jaka, a ona podrazumijeva veći uvoz u odnosu na izvoz.” Zaključio je kako će na kraju godine izvoznici bilježiti gotovo dupli manjak. “Skoro 2 milijarde kune ćemo više uvest dodatno nego što smo izvezli.” Izvoznici su, kaže, svjesni da nema drugog modela, no u njihovo ime Bago od Vlade očekuje horizontalne mjere.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
