Mladi iz odgojnih domova “nevidljivi” u Garanciji za mlade

U programu Garancija za mlade, čiji je glavni cilj mladu osobu zaposliti ili dodatno obrazovati u roku četiri mjeseca nakon što završi školovanje, “nevidljivi” su ostali mladi koji nakon punoljetnosti izlaze iz odgojnih domova ili udomiteljskih obitelji, pokazuje istraživanje koje je provela Mreža mladih Hrvatske (MMH).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz istraživanja predstavljenog u srijedu i rasprave koja je uslijedila vidljiva su tri ključna problema – stigmatizacija tih mladih ljudi, nedovoljna informiranost njih i poslodavaca o mogućnostima aktivnih mjera zapošljavanja, te nedovoljna samostalnost i obrazovanost, budući da ih velika većina završi samo srednje strukovno obrazovanje.

Stigmatizacija djece iz domova

U Hrvatskoj između 4000 i 5000 mladih živi u odgojnim domovima ili udomiteljskim obiteljima, a godišnje ih dvjestotinjak završi srednje obrazovanje i kreće u potragu za poslom.

Desetak tih mladih koji su intervjuirani u istraživanju navode kao poteškoće stigmatizaciju i predrasude da su djeca iz odgojnih domova razularena, neodgojena i sl.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugi je problem što se zapošljavaju na crno, a mnogi misle da od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) ne dobivaju dovoljno informacija o tome koja zaposlenja i dodatne edukacije im stoje na raspolaganju.

U istraživanju je sudjelovalo osam poslodavaca koji su se požalili da nemaju dovoljno informacija o potporama za zapošljavanje mladih iz alternativne skrbi, a ako ih odaberu na natječaju HZZ-ovu potvrdu trebaju čekati tri tjedna.

S druge strane, ima i poslodavaca koji su zadovoljni suradnjom s HZZ-om, a mjere aktivne politike zapošljavanja ocjenjuju pozitivnim i korakom naprijed.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah podsjetila je na niz mjera za aktivno zapošljavanje mladih kroz koje poslodavci dobivaju olakšice i potpore.

Tražimo modele kako se izboriti za mlade, kako poslodavce informirati o pogodnostima zapošljavanja mladih, a posebno mladih iz alternativne skrbi koji su slabo prepoznati, rekla je.

Teže nego drugi pronalaze posao

Glavna tajnica MMH-a Mirela Travar dobrim rješenjem smatra individualni pristup prema svakoj takvoj osobi i više inicijativa koje bi promicale rješavanje njihovih problema.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nikako da se utvrdi uzrok zašto mladi iz alternativne skrbi, teže nego drugi pronalaze posao i teško se osamostale pa su u domovima i do 23 godine života.

Razlozi leže u tome što imaju nedovoljno razvijene kapacitete, manjak samopouzdanja i nesigurnost zbog toga što nakon izlaska iz domova nemaju gdje stanovati, smatra Travar.

Njihovi problemi rješavaju se parcijalno i stihijski, umjesto da se sve nadležne institucije povežu i zajednički koordiniraju rješavanje tih problema, istaknuto je u raspravi.

Da su mladi iz alternativne skrbi “nevidljivi” dokaz je i podatak da niti jedna takva osoba, osim kao ispitanik nije angažirana ili zaposlena na tom projektu koji MMH provodi u suradnji sa SOS Dječjim selom Hrvatska, Centrom za mladež Zaprešić i Udrugom Igra.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Voditeljica projekta Petra Pekica objasnila je kako njegov cilj nije donošenje rješenja već inicijativa da se ta skupina mladih ljudi prepozna, da se javno problematiziraju njihovi problemi i da u Garanciji za mlade ne budu na margini.

Projekt o istraživanju uključenosti mladih iz alternativne skrbi u mjere aktivne politike sa 119.000 eura finacira Europski socijalni fond, a u njemu sudjeluje i Nacionalno vijeće mladih Austrije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.