Mreža mladih Hrvatske (MMH) predstavila je u ponedjeljak preporuke za uključivanje mladih osoba u političke procese, među kojima su kvote za mlade na kandidacijskim listama političkih stranaka, spuštanje granice za glasovanje na 16 godina i uvođenje građanskog odgoja u škole, donosi HRT.
>Mreža mladih Hrvatske: Građanski odgoj kao samostalni predmet u škole
Po dvoje mladih u svakoj izbornoj jedinici
“Želimo vidjeti od političkih stranaka da kroz kvote za mlade, ako nikako drugačije, osiguraju da oni budu kandidati na lokalnim, parlamentarnim i europarlamentarnim izborima. Mislimo da bi se one mogle obvezati svojem članstvu da će na listi u svakoj izbornoj jedinici imati dvoje mladih ljudi”, rekao je glavni tajnik MMH-a Josip Miličević na konferenciji za medije u povodu Međunarodnog dana mladih.
MMH ne traži od države da uvodi kvote za mlade na kandidacijskim listama, pojasnio je Miličević, već je ta preporuka usmjerena prema političkim strankama.
Mreža mladih: Mladima će se najlakše obratiti druge mlade osobe
Na zadnjim parlamentarnim izborima, u Hrvatski sabor iz prvih jedanaest izbornih jedinica nije izabrana niti jedna osoba mlađa od 30 godina, kazao je glavni tajnik MMH-a. “To je jako porazno. Mladima će se najlakše i najjasnije obratiti druge mlade osobe, pogotovo sad u kontekstu sve veće digitalizacije. Mladi neće čitati biltene iz poštanskih sandučića, neće više ni na Facebooku čitati program svoje političke stranke. Možda na Instagramu, TikToku ili nekoj drugoj mreži”.
> Kandidati na predsjedničkim izborima: Što će odlučiti DP, Most i Možemo?
Ipak, u parlamentu trenutno sjede tri mlade osobe, to su Armin Hodžić koji je izabran u 12. izbornoj jedinici te Maksimilijan Šimrak (HDZ) i Ivo Ćaleta Car (DP). Međutim, oni su u Sabor ušli tek kao zamjene zastupnicima koji su svoj mandat stavili u mirovanje. Od ukupnog broja kandidata na parlamentarnim izborima, tek 10,2% otpada na mlade, ističe MMH u svojoj publikaciji ”Izbori 2024.: Ima li (tu) mjesta za mlade”, što je manje nego 2020. kada ih je bilo 11,4%.
Mreža mladih: Spustiti dobnu granicu za glasovanje na 16 godina
“Mladi su iskorišteni kao žetoni u političkim strankama, nemaju u njima adekvatnu podršku, a samim time niti realnu šansu u izbornoj utrci. Uz to, stranke ne komuniciraju teme koje su važne mladim ljudima“, rekao je predsjednik Upravnog odbora MMH-a Marin Capan.
>Anketa: Manje od polovice mladih u Amsterdamu prihvaća homoseksualnost
“Vjerujem da bi takav korak potaknuo i druge poteze poput uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole, kako bi mlade učili o političkoj participaciji i odgovornosti koju glasanje nosi”, naglasio je Capan. Među ostalim preporukama su povratak Politike i gospodarstva u strukovne škole, uključivanje mladih u procese participativnog budžetiranja na lokalnoj razini i jačanje neovisnosti lokalnih Savjeta mladih.
“Nametanje nacionalnog tijela, poput Savjeta mladih RH, zadire u autonomiju lokalne samouprave i o tome smo upozorili Ustavni sud zajedno s još 44 saborska zastupnika iz prethodnog saziva. Nakon šest mjeseci i dalje čekamo očitovanje”, kazala je potpredsjednica Upravnog odbora MMH-a Sara Sušanj.
Međunarodni dan mladih obilježava se 12. kolovoza od 1999. kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila preporuku Svjetske konferencije ministara mladih o proglašenju ovog dana.
> Međunarodni dan mladih: Jesmo li svjesni njihove uloge u društvu?
Zašto kvote za mlade?
MMH kao jednu od svojih glavnih inicijativa, uz građanski odgoj i snižavanje dobne granice za glasovanje na 16 godina, istaknula je uvođenje kvota za mlade na stranačkim izborim listama. Angažman u politici, koja bi trebala biti rad za opće dobro, je važan. Međutim, pitanje je treba li ići prema takvoj vrsti pretjeranog normiranja izbornih lista ili bi ih trebalo ostaviti “prirodnoj selekciji”. Dodatno, kada bi ovaj zahtjev Mreže mladih bio uvažen i implementiran, neke bi se stranke, u prvom redu one s umirovljeničkim predznakom, našle u problemu iz očitih razloga.
> Predsjednički izbori: Očekuje li Milanovića sudbina njegovih prethodnika?
Što je Mreža mladih Hrvatske?
Mreža mladih Hrvatske, stoji na njihovim mrežnim stranicama, savez je 77 udruga mladih i za mlade na teritoriju Republike Hrvatske. MMH kao heterogena platforma programski povezuje raznorodne organizacije (zagovaračke, kulturne, ekološke, manjinske i sl.) kojima je u zajedničkom interesu razvijati politike za mlade, kako na nacionalnoj tako i na regionalnim/lokalnim razinama.
Iako se MMH načelno bavi mladima i problemima s kojima se ta društvena skupina suočava, nemoguće je ne primijetiti lijevo-liberalni svjetonazor koji dominantno stoji iza njihovog djelovanja. On je vidljiv iz prijedloga koje prezentiraju javnosti (građanski odgoj i sl.), ali i iz imena udruga koje čine Mrežu. Primjerice, na popisu se nalaze Centar za mirovne studije, Klub studenata Fakulteta političkih znanosti, Zelena akcija i mnoge druge organizacije koje neskriveno zagovaraju lijevo-liberalne društvene i političke vrijednosti.
