Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti trgovine rade i do 23 sata – UIO još 2017. tražila neradnu nedjelju i blagdan

Zagreb, 11.05.2020. - 3. faza popuštanja mjera u borbi protiv koronavirusa: otvaranje trgovackih centara. Na fotografiji Avenue mall. foto HINA/ tš

U četvrtak građani Republike Hrvatske slave Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Budući da datum 5. kolovoza simbolički predstavlja jedan od temelja suvremene hrvatske državnosti, taj se dan slavi kao državni blagdan i neradni dan.

Radno će ipak biti trgovkinjama i trgovcima, ako je suditi po radnom vremenu trgovina i trgovačkih centara…

Za razliku od prošle godine, obilježene pandemijom i sveopćim zatvaranjem trgovina, ove godine trgovački centri radit će prema vlastitom ustaljenom rasporedu za blagdane, odnosno nedjelje. To znači da će većina trgovina – ovisno o poslovnici – raditi do kasnih večernjih sati, a samo one koje i inače ne posluju nedjeljom, svojim će radnicima omogućiti slobodan dan za blagdansku proslavu.

Tako će DIONA, INTERSPAR, SPAR, KONZUM, LIDL i PLODINE raditi prema nedjeljnom rasporedu, a u KAUFLANDU će se moći kupovati do 21, 22, ili čak do 23 sata. Detaljno radno vrijeme provjerite klikom na poveznicu u imenu pojedine trgovine.

> Izmjene zakona o trgovini: Uvodi se neradna nedjelja, radno vrijeme trgovina od 6 do 21 sat

> Trgovački lanac ukinuo rad nedjeljom i ostvario 4 posto veću prodaju

Inače, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nedavno je u javnu raspravu poslalo prijedlog izmjena Zakona o trgovini, kojim uz ostalo regulira radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote – od 6 do najkasnije 21 sat, u pravilu bi trgovine bile zatvorene nedjeljom i blagdanima, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja tijekom kojih bi radili. Nova pravila u radu trgovina, kako najavljuje Vlada, na snagu bi trebale stupiti od 1. siječnja sljedeće godine.

Osim što namjerava zabraniti rad trgovina nedjeljom, izuzev 16 nedjelja u godini, Vlada izmjenama Zakona o trgovini planira i ograničiti rad trgovina najdulje do 21 sat.

UiO još je 2017. uputila Saboru prijedlog Zakona – zašto Sabor nije reagirao u propisanom roku?

Podsjetimo, udruga U ime obitelji još je u ožujku 2017. uputila u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o radu po kojemu bi radnici mogli sami birati žele li raditi nedjeljom i blagdanom te, ako žele, dobili 50% veće dnevnice.
Sukladno saborskom Poslovniku predsjednik Odbora za rad trebao je u roku od tri mjeseca odlučiti hoće li ili neće uputiti taj prijedlog zakona o radu u saborsku proceduru. No, tadašnji predsjednik, Mirando Mrsić to nije učinio, a isto tako ni njegov nasljednik, SDP-ov Gordan Maras. Usprkos odredbama Poslovnika sve do danas saborski se Odbor nije se izjasnio o ovom prijedlogu.

U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%, međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.

No, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Spomenutim nedjelovanjem i ignoriranjem prijedloga poput onog udruge U ime obitelji najviše su oštećene radnice i radnici koji su prisiljavani raditi nedjeljom i blagdanom, de facto bez da su za to plaćeni.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr