Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić posjetio je u nedjelju 18. svibnja poplavljeni dio Nadbiskupije, kako bi pokazao blizinu i solidarnost te dao podršku svima koji su pogođeni poplavom morali napustiti svoje domove, s onima koji im pomažu želeći ih podržati, te svima koji se i nadalje bore u obrani od poplave.
“Ostao sam doista zadivljen tom organiziranošću, solidarnošću. Mislim da su ove poplave ponovo iz ljudi, kao ono početkom Domovinskoga rata, a i mnogi prave tu usporedbu, izvukle ono najbolje, najplemenitije što čovjek nosi u sebi, da su se ponovo ljudi udružili i da priskaču jedni drugima u pomoć i nastoje nadvladati sve ove poteškoće”, rekao je nadbiskup, potičući sve vjernike nadbiskupije da i nadalje nastave pokazivati solidarnost.
Nadbiskup se zadržao u Županji, potom je preko Bošnjaka stigao do Posavskih Podgajaca pa dokud se moglo prići prema Rajevu Selu. U Vrbanji se susreo sa župnikom, potom otišao u Drenovce, gdje ga je srdačno dočekala velika skupina od nekoliko stotina angažiranih ljudi, koji pune vreće s pijeskom i voze ih prema svetištu na Šumanovicima i predjelu prema šumi kako bi zaustavili širenje poplavljenog područja. Među njima su volonteri iz raznih dijelova Nadbiskupije, Našica, pa i skupina ‘torcidaša’ iz Makarske. Na samom kraju dana nadbiskup je posjetio izbjegle koji su još uvijek smješteni u školskoj dvorani u Otoku, a koji su mu upućivali samo jednu molbu: “Molite za nas!”
“Htio bih izraziti ljudsku solidarnost i duhovnu blizinu svima koji su pogođeni ovim poplavama jer doista tri naše župe teško su stradale, odnosno potpuno su poplavljene. Imamo čak i pokojnika i stvarno osjećam i izražavam blizinu sa svima koji su stradali. Moram kazati da smo danas tijekom dana naišli na veliku solidarnost i angažman domaćeg stanovništva i brojnih volontera. Svakako da treba istaknuti dragocjenu pomoć Vojske, Policije, Gorske službe spašavanja, vatrogasaca, brojnih udruga, pa onda i župnih zajednica i pojedinaca u izgradnji zečjih nasipa, u angažmanu žena koje nastoje biti logistička pomoć onima koji rade na zečjim nasipima noseći im hranu i piće, vidjeli smo veliki angažman brojnih ljudi u smještaju izbjeglica. Posebno moram istaknuti angažman brojnih, brojnih mladih ljudi; kako mladih momaka koji su darovali svoju fizičku snagu i rade na zečjim nasipima, tako i brojnih djevojaka i žena koje su se angažirale oko prihvata izbjeglica i biti svima logistika”, rekao je nadbiskup Hranić, dodavši kako su značajnu ulogu u organizaciji odigrali suvremeni mediji, odnosno Facebook, jer su se mnogi pokrenuli i organizirali upravo zahvaljujući sredstvima suvremenog priopćavanja.
Tri stradale župe – Cvelferija, uz Baranju te valpovački i miholjački dio, trenutno su najsiromašniji dio Nadbiskupije, gdje su ljudi pogođeni velikom nezaposlenošću, velikim ekonomskim poteškoćama, gdje se događa najveći odljev stanovništva, smatra nadbiskup, a sada ih je pogodila još i ova katastrofa. Stoga će Nadbiskupija koliko god može, u granicama svojih mogućnosti, pokazati solidarnost, pomoći svima stradalima kako bi osjetili da nisu ostavljeni. “Tijekom rata mogli smo osjetiti veliku solidarnost brojnih ljudi i mislim da kao biskupija možemo zajedničkim snagama pomoći naše tri župe. Nastojat ćemo se kao biskupija usmjeriti kako na osobit način pomoći kada se ljudi počnu vraćati svojim kućama jer znamo kakvu će situaciju zateći. Tu će trebati velika pomoć i pozivam čitavu našu nadbiskupijsku zajednicu da u tome bude solidarna”, poziva nadbiskup Hranić, izražavajući nadu da više neće biti proboja nasipa, da će ono što se brani biti obranjeno i da se razmjeri katastrofe neće dalje širiti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
