Na otvorenju 63. Teološko-pastoralnog tjedna predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša u pozdravnom govoru osvrnuo se na utjecaj krize na društvene promjene. Teološko-pastoralni tjedan počeo je 24. siječnja, a održava se u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, prenosi IKA.
Krize danas lako poprimaju globalni oblik
Kutleša se referira na govor pape Franje iz 2019. kada je kazao da se čovječanstvo nalazi u jednom od onih trenutaka kada promjene više nisu linearne, nego su epohalne – tvore izbore koji brzo transformiraju način života. Nadbiskup je tako istaknuo da te promjene često uzrokovane krizama jer one označavaju problematičnu i prijelomnu točku koja je povezana s posebno donošenjem konkretnih odluka i promjena.
“Kroz krizu pandemije mogli smo uočiti kako danas u suverenom modernom društvu krize poprimaju potpuno novi oblik. Više se ne radi o klasičnim lokalnim krizama, već one s lakoćom prelaze u globalne krize. Osim kriza na globalnoj i nacionalnoj razini, svjedoci smo sveopće moralne dekadencije koju obilježava slaba misao postmoderne, uz prisutnost snažnog subjektivizma na planu spoznaje i etike. Tako je u društvu postmoderne sve izmjenjivo i sve opcionalno – rod, spol, bračni partner, obitelj, istina, laž, identitet i pripadnost. Za ostvarenje vlastite egzistencije, čovjek odbacuje potrebu za nekim izvanjskim čvrstim, temeljom – za Bogom te ne tolerira nikakvu normu koja bi dolazila izvan njega. Čovjek je sam sebi stvoritelj i kreira svoje kriterije koji su posve utilitaristički normirani”, kazao je Kutleša.
Pojedinci se sve više individualiziraju
Nadbiskup kaže da ta postmodernistička misao nagriza kršćansku vjeru i vodi religioznoj neodređenosti. Istaknuo je da se danas sve češće individualci stavljaju ispred skupine, prekidaju se socijalne veze i svi teže nekakvoj slobodi i autonomiji.
>Nadbiskup Kutleša: ‘Trebamo se vratiti jednostavnosti postojanog kršćanskog života’
Kazao je svaka kriza traži dobru prosudbu stvarnosti, ali ističe da prosudba nije samo stvar inteligencije i znanja.
“Za dobru prosudbu valja imati razboritosti, a to nije samo obična krepost. Razboritost je stožerna krepost. Dok prosuđujemo aktualnu stvarnost, ukoliko ne podignemo oči Bogu, riskiramo biti zarobljeni nutarnjim doživljajima koji gase nadu. Kada pogledamo, podignemo pogled prema Bogu, životni problemi ne nestaju – vjera nam otvara horizonte koji ne dokidaju razum, ali ga nadilazi”, naglasio je Kutleša.
Na kraju, poželio je puno duha razboritosti u prosudbama i konkretnih prosudbi.
“U protivnom, suhoparna analiza stvarnosti bez konkretnih rješenja vodila bi besplodnoj pasivnosti. Radosna vijest evanđelja nam to ne dopušta. Radost Kristova učenika temelji se na povjerenju u Bogu čija obećanja nikako ne zataje unatoč kriznim situacijama u kojima se možemo naći”, zaključuje mons. Kutleša.