Nakon što je izmjenjen Zakon o mirovinskom osiguranju iz inicijative poručili: ‘To je pobjeda 750 000 građana koji su potpisali za referendum’

Foto. Fah

Sabor je u petak po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sabor je zakonske izmjene podržao sa 115 glasova za i 5 suzdržanih.

Uvažavajući volju hrvatskih građana, odnosno činjenicu da je nesporno prikupljen potreban broj potpisa birača za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Vlada je predložila a Sabor izglasao zakonske izmjene kojima se u cijelosti preuzimaju zahtjevi građanske inicijative „67 je previše“, za što je prikupljeno više od 700 tisuća potpisa građana.

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih 62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Izmjena zakona pobjeda je 750.000 građana koji su potpisali za referendum’

Inicijativa “67 je previše” priopćila je u petak kako je usvajanje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju pobjeda svih 748.624 građana, koji su dali svoj potpis za referendum o promjenama uvjeta za mirovinu.

Njihovo priopćenje donosimo u cijelosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inicijativa “67 je previše” smatra kako je usvajanje Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju pobjeda svih 748.624 građana koji su dali svoj potpis za referendum o promjenama uvjeta za mirovinu. Inicijativa pritom ističe kako ostaje gorak okus izigravanja demokracije zbog nedopuštanja građanima da putem referenduma iskažu svoje mišljenje.

“Ovo je veliki zajednički uspjeh sindikata i građana koje se lošim zakonskim rješenjima prisiljavalo na lošije uvjete umirovljenja, duži rad i siromaštvo u starosti. S gotovo 750 tisuća prikupljenih potpisa pokazali smo ovoj vlasti, a pokazat ćemo i svakoj budućoj, da ne mogu bez razgovora sa sindikatima, kao predstavnicima radnika, donositi odluke o radnim i socijalnim uvjetima. Ovo je već četvrti put da su sindikati zajedno s građanima referendumskom inicijativom i prikupljenim potpisima uspjeli spriječiti donošenje loših zakonskih odredbi. Svaka vlast mora znati, ustreba li, napravit ćemo to ponovno”, izjavio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Ustavnopravni stručnjaci koje smo konzultirali potvrdili su naše mišljenje kako ovakva odluka Vlade i Sabora nije u skladu s demokratskim standardima te se njome obezvređuje institut referenduma.

Posebno smo zabrinuti mogućnošću da se izmjene koje usvoji Sabor lakše mijenjaju od onih koje bi se usvojile neposrednim izjašnjavanjem građana na referendumu.

“Moguće je da se neka buduća vlada i neki budući saziv parlamenta odluče na ponovno nametanje rješenja koja smo uspjeli poništiti. Poručujemo im da ni ubuduće nećemo pristati na prisilni rad do 67. godine i druga po radnike nepovoljna rješenja. Ovih 748.624 potpisa čuvat ćemo kao zalog otpora takvim vlastodršcima, te ćemo znati iskoristiti sve legalne instrumente borbe u zaštiti onoga što smo 2019. izborili”, poručio je Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata. S obzirom da se ustavnopravni stručnjaci slažu da je usvajanjem ovih izmjena Zakona automatizmom nestala formalna osnova za održavanje referenduma, smatramo kako je Vlada u Prijedlogu zakona izrijekom to trebala navesti kako bi Sabor, zajedno sa Zakonom, usvojio i taj zaključak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ovo je dosad najveći uspjeh postignut u zajedništvu sindikata i građana. Tisuće naših članova koji su sudjelovali u akciji, i stotine tisuća građana koji su dali svoj potpis jamstvo su da ćemo i u budućnosti znati zaustaviti svaki novi pokušaj da se zadire u prava radnika. Da bi ova priča do kraja završila, Hrvatski sabor treba donijeti poseban zaključak ili odluku u kojoj će izrijekom navesti što usvajanje ovih izmjena znači za referendumsku inicijativu i predane potpise. Građani imaju pravo na jasan odgovor zašto nije raspisan referendum koji su svojim potpisima tražili, odnosno tko je za to odgovoran“, naglasio je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Inicijativa “67 je previše” još jednom zahvaljuje svim građankama i građanima koji su svojim potpisima izvršili pritisak na vlast te tako doveli do poništavanja po radnike štetnih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.