Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić nastavio je igrati aktivnu ulogu u štrajku pravosudnih djelatnika, rekavši u ponedjeljak da je pravosudni sustav pred slomom zbog odlaska brojnih zaposlenika.
Počeo je peti tjedan štrajka u pravosuđu, sudovi u većini slučajeva ne rade, a Dobronić je dolio ulje na vatru u ionako zaoštrenom odnosu između sudske i izvršne vlasti, nastavljajući pritisak na Vladu izjavom kako je pravosudni sustav pred slomom.
>Postupak mirenja s Ministarstvom pravosuđa neuspješan, sindikati najavljuju štrajk
Tvrdnju da je stanje u pravosuđu dramatično podupro je podatkom da je u posljednju godinu i pol pravosudni sustav napustilo 870 službenika, što je težak udarac na njegovu funkcionalnost.
Dobronić najnovijom izjavom nastavlja vršiti pritisak na Vladu
Dobronić je prije tjedan dana izjavio kako niske plaće ugrožavaju normalno funkcioniranje sudske vlasti, a prije toga istu je tvrdnju uputio u pismu predsjedniku Vlade Andeju Plenkoviću. Čak je ustvrdio da su sudovi u rasulu i zatražio od Plenkovića da hitno primi na razgovor njega i predstavnike sudskih službenika.
“Ja sam u petak sastavio dopis koji sam poslao premijeru Plenkoviću i u kojem sam mu objasnio cijelu situaciju. Rekao sam mu da pitanje visine plaća sudskih službenika nije samo stvar klasičnog sindikalnog pregovaranja nego da su te niske plaće već sada ugrozile normalno funkcioniranje sudske vlasti. To sad postaje sistemsko pitanje koje se mora riješiti da sudovi mogu nastaviti normalno funkcionirati, rekao je Dobronić u prošlu nedjelju.
>Dobronić upozorio Plenkovića na posljedice štrajka na sudovima, a glede afere Zambija ostavio mnoga otvorena pitanja
Prema njegovim riječima, trenutačno nedostaju tri temeljna uvjeta za normalan rad sudova. To su problem plaće sudaca i sudskih službenika, katastrofalno stanje sudskih zgrada i vrlo slab stupanj informatizacije sudstva. Da je stanje u njegovim očima dramatično, potvrdio je i naznakom kako se sudstvo nalazi pred rasulom.
Ako je vjerovati Dobroniću, stanje u pravosuđu je pred rasulom
“Nalazimo se pred rasulom i predložio sam premijeru da primi ne samo predstavnike sindikata nego i mene i još nekoliko sudaca. Ja bih mu objasnio neke ustavnopravne probleme”, rekao je Dobronić.
>Afera Zambija: Kako tumačiti izjave Plenkovića i Dobronića i što se zna o naprasno ugašenoj udruzi?
Plenković mu je odgovorio sutradan nakon te njegove izjave, optuživši ga da se stavio u “ulogu sindikalnog povjerenika”. Dodao je kako se pozicija Vlade glede štrajka zasad neće mijenjati. Ministarstvo uprave dodalo je još kako su Dobronićeve izjave pristrane i ne odražavaju stvarnu sliku stanja u pravosudnom sustavu.
Mnoge nejasnoće
Dobronić je još sredinom lipnja zajedno s predsjednicima županijskih i visokih sudova javno podupro zahtjeve štrajkaša i time zauzeo poziciju naspram Vladi. No, time se nije zamjerio samo njoj. Izjavom kako zaposleni u sudstvu nisu državni službenici izazvao je i reakciju Sindikata policije, koji je ocijenio da se izravno miješa u izvršnu vlast. Njegovu pak izjavu da zaposleni u sudstvu nisu državni službenici ocijenio je skandaloznom.
Formalni opis zaposlenika u sudstvu stvar je definicije. Oni nisu zaposlenici izvršne vlasti, ali su doista državni službenici. Sudstvo je neovisno i ne podliježe izvršnoj vlasti, ali nije strano tijelo u državi nego je dio državnog aparata.
>Šef Vrhovnog suda Dobronić prvo pomiješao dva Konga pa poručio: Hrvatski sudovi samo su potvrdili odluku o posvajanju suda DR Kongo
Za razliku od komentiranja okolnosti štrajka, Dobronić je u razgovoru za televiziju N1, u kojoj je dao spomenute ocjene, zaobišao konkretna pitanja vezana za aferu Zambija, rekavši kako će se ispitati slučaj i sukladno tome poboljšati zakonodavni okvir.
Tekst se nastavlja ispod oglasa