Predsjednik Vrhovnog Suda Radovan Dobronić u izjavio je da niske plaće u pravosuđu ugrožavaju normalno funkcioniranje sudske vlasti, na što je nedavno pismom upozorio i predsjednika vlade Andreja Plenkovića.
U razgovoru na televiziji N1, Dobronić se osvrnuo i na aferu s posvajanjem djece iz DR Konga, smatrajući kako se ona dogodila zbog praznina u pravnim odredbama te kako će se to sada riješiti.
>Postupak mirenja s Ministarstvom pravosuđa neuspješan, sindikati najavljuju štrajk
Dobronić je u pismu upozorio Plenkovića da su sudovi u rasulu i zatražio da hitno primi na razgovor njega i predstavnike sindikata sudskih službenika.
Dobronić oštro upozorio Plenkovića na posljedice štrajka
“Ja sam u petak sastavio dopis koji sam poslao premijeru Plenkoviću i u kojem sam mu objasnio cijelu situaciju. Rekao sam mu da pitanje visine plaća sudskih službenika nije samo stvar klasičnog sindikalnog pregovaranja nego da su te niske plaće već sada ugrozile normalno funkcioniranje sudske vlasti. To sad postaje sistemsko pitanje koje se mora riješiti da sudovi mogu nastaviti normalno funkcionirati, rekao je Dobronić.
Prema njegovim riječima, trenutačno nedostaju tri temeljna uvjeta za normalan rad sudova. To su problem plaće sudaca i sudskih službenika, katastrofalno stanje sudskih zgrada i vrlo slab stupanj informatizacije sudstva. Da je stanje u njegovim očima dramatično, potvrdio je i naznakom kako se sudstvo nalazi pred rasulom.
>Dobronić iznio izvješće o stanju sudbene vlasti; govorio i o aferi Zambija: Pitanje je hoćemo li ikad otkriti pravu istinu
“Nalazimo se pred rasulom i predložio sam premijeru da primi ne samo predstavnike sindikata nego i mene i još nekoliko sudaca. Ja bih mu objasnio neke ustavnopravne probleme”, rekao je Dobronić.
Jesu li zaposlenici na sudu državni službenici?
Po njemu, jedan od glavnih problema jest taj da u više od trideset godina Hrvatska nije dosljedno provela načelo podjele vlasti. “Potpuno je neosnovano tvrditi da je bilo tko tko radi na sudu državni službenik. Nije. On je sudski službenik, a sudovi ne ulaze u tijela državne uprave. Tu otpada argument da se pitanje oko 6800 sudskih službenika i namještenika može rješavati u paketu s 219.000 drugih službenika”, ustvrdio je Dobronić.
Kad je riječ o komunikaciji s predsjednikom Vlade, predsjednik Vrhovnog suda upozorio ga je na moguće posjedice nedovoljne komunikacije. “Ne bi bilo dobro da moj dopis ignorira. U normalnim demokracijama, ako Vrhovni sud kaže da mu treba novac za neku svrhu – onda ga i dobije. Ako netko u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nije svjestan položaja sudbene vlasti i svojih obveza i odgovornosti, onda on može doći na ideju da može na neki način ucjenjivati sudove i sudbenu vlast jer o sredstvima odlučuje parlament na prijedlog Vlade. To je pitanje prave građanske i političke odgovornosti koja ili postoji ili ne postoji”, rekao je.
Stanje u pravosuđu je dramatično, upozorava Dobronić
Po njemu, problem je i u smanjenju broja službenika i namještenika i u tom kontekstu također je upozorio na dramatičnost. “Odljev službenika i namještenika već je sada dramatičan, a bit će još i veći ako do povišica dođe tek za šest mjeseci”, smatra Dobronić.
“Jednostavno, dolazimo u situaciju u kojoj je sudstvo bilo 90-ih kada je bilo kadrovsko rasulo, nije bilo ni sudaca ni službenika.”
Na pitanje ima li Vlada pravo odlučiti da neće platiti štrajk, Dobronić kaže: “Ne znam u ovom trenutku odgovor, ali to ne bi bilo mudro nakon što je Vrhovni sud donio odluku da je štrajk ne samo zakonit, nego da su i njihovi zahtjevi u punom smislu opravdani.” Govorio je i o posljedicama ovako dugog štrajka u sudstvu. “Ponovno gomilamo zaostatke i bit će potrebno puno vremena da se sve skupa riješi.”
Glede afere Zambija više pitanja nego odgovora
U emisiji je bilo riječi i o aferi Zambija, nakon što su hrvatski državljani ondje oslobođeni optužbe da su nezakonito postupali tijekom posvojenja djece iz DR Konga.
Dobronić je pritom naglašavao nedorečenosti u pravnom okviru koje su prema njegovim riječima dovele do toga da izbije afera, ali pritom ne vidi krivnju na osobama koje su u Zambiji bile optužene.
>Jutarnji potvrđuje ono što je Narod.hr ranije problematizirao: Djeca posvojena iz Konga teško do podataka o biološkim roditeljima
Podsjetio je na zakonske promjene koje će obvezati sudove na aktivniju ulogu u takvim slučajevima, tvrdeći da su se neke stvari dogodile zbog neznanja ili neiskustva nadležnih sudskih predstavnika. Zbog toga on čak predlaže da se o sličnim predmetima odlučuje samo na četiri suda u državi.
Dobronić očekuje da će se stvari razjasniti, ali samo kad je riječ o budućim slučajevima
Bit će propisano, rekao je Dobronić, da se provede postupak pune legalizacije. Nije pritom odgovoreno na pitanje znači li to da u ovom slučaju puni postupak nije proveden. Predmeti iz Konga za sudce su bili “pretvrd orah” i predmeti su se “rješavali referentski”, tvrdi predsjednik Vrhovnog suda.
U nekoliko je navrata spomenuo kako se razmatra ili će se razmotriti buduće postupanje u sličnim slučajevima. Prema njegovim riječima, bitno je da se ne ugrožavaju prava djece i roditelja, pritom je vjerojatno mislio na posvojitelje, te da se to ne dovodi u kontekst trgovine djecom.
Upitan je li u pravu pravosudna inspekcija kad je utvrdila da u tom slučaju nije bilo kriminala, dobronić je odgovorio: “Pravosudna inspekcija uopće nema te ovlasti. Pravosudna je inspekcija samo išla provjeravati kakva je bila dodjela predmeta. I onda je u tom dijelu utvrdila da tu nije bilo nekakvih propusta”. Smatra da nema razloga sumnjati u ocjenu pravosudne inspekcije, bez obzira što je izišlo na vidjelo da predmeti nisu dodjeljivani sudovima po uobičajenoj proceduri.
Je li u slučaju Zambija bilo kriminala?
Na pitanje je li siguran da u slučaju Zambija nije bilo kriminala, Dobronić je odgovorio: “Zasad, mi nemamo nikakvih što se tu nešto insinuira. To je sad prvenstveno pitanje znanja i iskustva, da li je bilo sposobnosti ili ne. Upravo je neukusno dovoditi i onda pisati naslove ‘sudci protiv djece’ i tako dalje. To je na kraju, skoro bih rekao i nedopušteno. To zaista nije u redu. Ali problem postoji vrlo velik. Tu bi jednim dijelom i mogli dodatno se nadopuniti propisi, tako da se po uzoru na Amerikance uvedu i ulazne vize”.
Pojasnio je kako je riječ o postupku provjere svih okolnosti, uključujući i pitanje imaju li djeca u svojoj matičnoj zemlji izlaznu vizu.
Rekao je kako je “skoro sigurno” da se neće ponoviti afera Zambija. “Ja mislim da će se sada i dodatno provjeravati što god treba, ali to je jedan primjer o kojemu ne treba u javnosti govoriti”, zaključio je Dobronić, ne pojasnivši o čemu točno po njegovu mišljenju ne treba govoriti u javnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
