Dobronić iznio izvješće o stanju sudbene vlasti; govorio i o aferi Zambija: Pitanje je hoćemo li ikad otkriti pravu istinu

sudbene
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah

Na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić podnio je u utorak izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. Odgovarao je na pitanja saborskih zastupnika, među ostalim i o izmjeni zakona da bi se spriječilo “curenje” informacija iz istraga i aferi Zambija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Problemi u pandemiji i smanjen broj sudaca

“2020. pandemijske godine malo je porastao priljev predmeta, kao i godinu iza. To je oko milijun i 300 tisuća novih predmeta. Sudovi su riješili neznatno manje od tog broja. Dijelom je to zbog problema koji je izazvao covid, a onda su sudovi imali problema u organizaciji rasprava jer se u mnogim slučajevima sudnice toliko male da se nije mogao poštovati razmak. Unatoč tome se radilo, ali u smanjenom obliku.

Broj sudaca se svake godine smanjuje. Dio njih odlazi u mirovinu. Što se tiče dobne strukture sudaca, nijedan nije mlađi od 30 godina. Mislim da bi trebalo inzistirati da se poboljšaju neke stvari kod pravosudnih ispita iako ide dosta dobro.

Problematika po sudovima

Ako se gleda po kategorijama sudova, broj predmeta se postupno smanjuje. No, kontinuirano se zatrpava predmetima. Dijelom je to sistemske naravi – ako imate probleme s CHF kreditima, to je najmanje 100.000 predmeta pred Općinskim sudovima i kad toga ne bi bilo, situacija bi bila znatno bolja. No, puno je različitih uzroka sistemske prirode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se tiče brzine rješavanja, na razini županijskih sudova ostvaren je značajan napredak i tome je pridonijela jedna od rijetkih inovacija – sustav po kojem se žalbe raspodjeljuju na sve županijske sudove i tako su se stvari ubrzale. Prije smo imali situaciju da su Županijski sudovi u velikim gradovima bili pretrpani, a drugi su imali manje predmeta. Sad se to ujednačilo.

Na Visokom trgovačkom sudu značajno se smanjio broj neriješenih predmeta pa su i oni sad dosta brzi u rješavanju, imaju manji broj zaostataka. Dijelom je to išlo na uštrb kvalitete, no to će biti glavni zadatak u razdoblju nakon što se uspijemo osloboditi stalnog pritiska novih predmeta.

Situacija još uvijek škripi na prvostupanjskim sudovima, kako općinskim tako i trgovačkim. CHF krediti su glavni razlog tome na općinskim sudovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Problem je rad zemljišno-knjižnih odjela sudova

Problem je rad zemljišno-knjižnih odjela. Tu ima velikih razlika. Zahtjevi na kontinentu rješavaju se dosta brzo, ali na obali imamo dosta problema i to su razlozi dijelom povijesni jer tamo dugo ljudi nisu vodili računa o upisu vlasništva i puno ih je koji dijele istu nekretninu. Jedan od razloga je taj da na vrijeme nisu dobili odobrenje za zapošljavanje većeg broja referenata što je bilo nužno. I to je dovelo do zastoja.

Upravni sudovi uvijek su bili dobri, tradicionalno su brzi i tu nema posebnih problema. Može se reći za specijalizirani Visoki prekršajni sud, odnosno suce, tu postoji sistemski problem na razini prvog stupnja. Od 2019. su prekršajni sudovi ukinuti i spojeni s općinskim pa su predsjednici općinskih sudova smanjivali broj prekršajnih sudaca i prebacivali ih na druge odjele pa je to, logično, rezultiralo time da je smanjena efikasnost u dovršavanju predmeta.

Smanjuje se broj starih predmeta. Dodatno sam naložio svim županijskim sudovima da dostavljaju izvještaje o starim predmetima i koji su rezultati odluka suda u Strasbourgu. Broj se smanjuje. Išlo bi još bolje kad bi se sucima to više vrednovalo jer u takve slučajeve treba uložiti više energije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vrhovni sud je bio zatrpan prijedlozima, oni su se sad smanjili. U razdoblju otkad sam imenovan uspjeli smo deset sudaca prebaciti na Vrhovni sud. Pokazali su se kao jako dobri. 12.000 neriješenih predmeta smanjili smo na šest ili sedam. Situacija se rapidno poboljšava. Mogu napraviti usporedbu sa Slovenijom – manje su opterećeni i nemaju ni tisuću predmeta u radu.

Radovan Dobronić o stanju sudskih zgrada i plaćama

Cijelo vrijeme postoji problem strahovito lošeg stanja sudskih zgrada. Ne samo da nisu funkcionalne, nego one moraju reprezentativne, a nisu čak ni minimalno funkcionalne. To se posebno vidjeli u pandemiji kad se nije moglo razdvojiti stranke na dva metra. Po meni to je odnos prema sudovima kao da je to referentska služba u ovisnom odnosu na Ministarstvo pravosuđa. Ako smo se uvrstili u tih nekih 15, 20 zemalja EU-a, onda moramo i tom dijelu slijediti praksu.

Kad bismo strancima htjeli nešto pokazati, nemamo više od pet ili šest sudova, a u Zagrebu nemamo što.

Što se tiče plaća sudaca, imamo dobar zakon, ali kad se gleda razvoj situacije, toliko je puta mijenjan na razne načine. Nema koncepcije i ne razumije se da plaća kod sudaca nije samo pitanje plaće, nego njihove neovisnosti, položaja i ugleda pa se mora regulirati pitanje sudačke mirovine kao postotak od plaće i pitanje usklađivanja plaća sudaca s inflacijom. Kod sudskih službenika, oni su toliko loše plaćeni da pojedini imaju minimalnu plaću i tu je problem što imaju zakonski status državnih službenika. Postavlja se pitanje mogu li na sudovima raditi državni službenici. Sve dok ostavimo ovaj sistem, nećemo moći zadržati sudske namještenike u službi. Premda netko misli da se na sudovima ne radi, situacija je takva da su na sudovima jako opterećeni. To je velik gubitak za sud.”, iznio je Dobronić u izvješću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grmoja ga pitao o Zambiji

Nikola Grmoja ga je pitao o stavu prema izmjenama Zakona o kaznenom postupku vezano uz curenje informacija, kao i vezano uz aferu Zambija, javlja N1.

“Nije dobro da cure informacije i nije normalno da novinari budu prisutni kad policija nekog privodi u subotu ujutro. To je vrijeđanje dostojanstva tih ljudi. Curenje informacija nije dobro i nije dopušteno. No, radi se o tome da samo zbog tog problema ne možemo odmah reći da ćemo mijenjati Zakon. Treba provjeriti praksu, tko to kako radi, gdje informacije cure i zaoštriti disciplinu. A ako se ustanovi da može biti bolji rezultat izmjenom ZKP-a, to ne treba raditi zbog jednog pitanja. Takvi temeljni zakoni se rade da budu trajni pet do deset godina.

>Prof. Hrabar za Narod.hr o Dobronićevim tvrdnjama o aferi Zambija: Ne bih sa sigurnošću govorila da su djeca hrvatski državljani

Tu su i problemi nakon osnivanja Visokog kaznenog suda, da nije možda umanjilo ustavni položaj Vrhovnog suda. Sve to dolazi u obzir, ali donošenje izmjena Zakona zbog jedne točke nikako ne.

Što se tiče Zambije, domaća posvojenja nisu u nadležnosti suda nego je to upravni postupak. O tome odlučuju Centri za socijalnu skrb. Cijela zavrzlama nastaje kad se radi o zemlji koja nije potpisnica Haaške konvencije i onda ste u poziciji da o posvojenju u nekim zemljama odlučuje sud. Kako u DR Kongo postoji sud za djecu, kad on odluči da bi ta presuda imala učinak u Hrvatskoj, onda mora odlučiti sud u Hrvatskoj. Dobili smo ulogu koju u redovnim procesima posvojenja sudovi nemaju. Iza toga slijedi pravna praznina što u takvoj situaciji kod nas nedostaje nastavak, domaći upravni dio da se na podlozi rješenje o priznanju dodatno provjeri jesu li po našem pravu ispunjene sve pretpostavke. Što se tiče provjere, to je složena situacija. Redovni put bi bilo da se ide na legalizaciju i tu su naši sudovi ubrzali. No, djeluju uvjerljivo, imaju klauzule pravomoćnosti”, odgovorio je Dobronić.

”Ne može se reći da je to što su sudovi radili do kraja provedeno lege artis, ali ne može im se do kraja ni zamjeriti. Vidjet ćemo što će od svega toga biti, pitanje je hoćemo li ikad uspjeti otkriti pravu istinu. Problem je nastao u DR Kongo. Oni su uveli tu zabranu 2016., ali su odonda imali preko sto odluka o međunarodnom posvojenju. Problem nastaje kad su sudovi i njihova vlada u velikom sukobu jer vlada odbija izdati izlazne dozvolu, čak i za djecu koju su sudovi legalno odobrili i onda je problem kako to legalizirati”, dodao je.

> Dobronić tvrdi da se provjerava autentičnost odluka o posvojenju iz Konga, da djecu treba dovesti u Hrvatsku..

”Moramo doći do potpune istine o Zambiji”

Grmoja je istaknuo da su upravo mediji potaknuli određene istrage. “Zanima me i pitanje vraćanja ovrha na sudove. Javni bilježnici preuzimaju sve više predmeta, Vlada predlaže i novi Zakon o izvanparničnom postupku da se još više toga prebaci na njih, ali smatram da to nije dobro”, dodao je.

“Mislim da do potpune istine u slučaju Zambija moramo doći. Sami ste rekli da nije sve bilo lege artis. Spominjao se sud u Zlataru i sumnjive odluke, sve treba istražiti. Moramo doći do potpune istine, u pitanju je moguća trgovina djecom”, rekao je Grmoja.

>S Vrhovnog suda očitovali se o pravnim dubiozama oko afere Zambija i radu sudova

“Ministarstvo gospodarstva radi na prijedlogu Zakona. Očitovao sam se o tome. Moramo određene direktive prenijeti. EU je ozbiljnije pristupila kolektivnim tužbama nakon ove presude za Potrošač. Nismo mi tu do kraja slobodni, radimo to jer moramo po EU direktivi. Kolektivna tužba je opasna stvar jer će iza sebe imati nezadovoljne ljude, a može dovesti i do propasti poduzetnika koji ne mora biti kriv, otvara se prostor za velike manipulacije”, rekao je Dobronić i dodao:

“Što se tiče prenošenja poslova na bilježnike, tu postoji problem. Doista treba biti oprezan s tim. Uvode se izmjene u zemljišno-knjižnim postupcima, ali ja bih to stavio u širi kontekst – prisutan je trend da se činjenica preopterećenosti sudova koristi za obrazloženje za postupno smanjenje nadležnosti sudova. Taj problem prebacivanja nadležnosti, odnosno oduzimanja nadležnosti počeo je s prvom varijantom Zakona o predstečajnoj nagodbi koja je bila nevjerojatna. Fina je dobila ulogu suda i kad odluči ona, sud je samo morao odobriti. To je zastrašujuće. Kasnije je izmjenama zakona to ispravljeno. S druge strane se bilježnici ne koriste za neke nadležnosti koje može.

Istrage sele iz tužiteljstva u policiju? “Ne dolazi u obzir”

Mišel Jakšić (SDP) je pitao o informaciji da se istrage sele iz tužiteljstva u policiju.

“To ne dolazi u obzir. Položaj DORH-a je definiran Ustavom, pitanje je mogu li im se oduzeti ovlasti, i sad policija sudjeluje u istražnim radnjama, a bitan princip je taj – moramo uvesti pojam pravne kulture, odnosno pravne tradicije. Ako nemamo tradiciju da je policija ta koja optužuje, onda se takve temeljne stvari ne mogu stalno mijenjati. Moramo se držati naše tradicije, a to radi DORH”, rekao je Dobronić.

Presumpcija nevinosti

Potpredsjednik Odbora Krunoslav Katičić (HDZ) je pitao Dobronića kakav je njegov stav o presumpciji nevinosti.

“Činjenica da curi podatak na početku istrage, da novinari doznaju kad će netko biti priveden, to vrijeđa dostojanstvo i to nije dopušteno – tu ćemo morati provesti ozbiljnije istraživanje kad se ponovi. To je neprofesionalno, toga ne smije biti. Svi koji su pod istragama, za njih vrijedi presumpcija nevinosti, a problem je u načinu prenošenja informacija. Dijelom se nalazimo u situaciji kad se toliko ocrni čovjeka da je sucima teško donositi odluku. Mediji bi trebali biti profesionalniji.

Imali smo ozbiljan slučaj koji se tiče suđenja. Prije nekoliko godina bili su prosvjedi protiv sudske prakse da ona olako tretira djela protiv spolnog uznemiravanja pa je uzet predmet s mora. Mediji su počeli pisati tako da su tog istražnog suca ocrnili, a da zapravo nikakve prave informacije nije bilo. Prikazali su to tako da je izvanraspravno vijeće donijelo odluku pod pritiskom medija koju je kasnije ukinuo Ustavni sud’, kazao je Dobronić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.