U razgovoru za narod.hr prof.dr.sc Anđelko Akrap s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu komentirao je najnovije procjene Eurostata da je Hrvatska prošle godine izgubila 15,4 tisuće stanovnika uglavnom zbog toga što je bilo više umrlih nego rođenih te zbog iseljavanja, dok se broj stanovnika u 28 zemalja članica povećao za nešto manje od dva milijuna ljudi, s 505,7 na 507,4 milijuna. Akrap je istaknuo kako je takav negativan trend u Hrvatskoj usko povezan s gospodarskim razvojem. One zemlje gdje je velika stopa nezaposlenosti, normalna pojava toga je iseljavanje.
“To su sve procjene i Eurostat kreira te podatke na temelju podataka koje dostavlja naš Državni zavod za statistiku, i to nije ništa novo”, istaknuo je te dodao kako je prošle godine Hrvatska imala smanjenje ukupnog broja stanovnika na temelju većeg broja umrlih od živorođenih.
Objasnio je kako je to procjena Eurostata da je 5 tisuća ljudi iselilo iz Hrvatske ako je 15 tisuća stanovnika manje.
“To je nastavljanje dosadašnjih trendova – Hrvatska u odnosu na druge zemlje članice Europske unije, koje se postupno demografski oporavljaju barem što se tiče prirodnog kretanja tj. rađanja, smanjuju taj negativni trend, dok Hrvatska nažalost ne”, rekao je Akrap ocijenivši kako se to usko povezuje s gospodarskim razvojem – one zemlje gdje je velika stopa nezaposlenosti, normalna pojava toga jest iseljavanje.
Dobra demografska politika znači i da to država gleda kao dugoročno ulaganje u budućnost
Istaknuo je kako od tih 12 najrazvijenijih europskih zemalja, njih 9 ima najbolju demografsku sliku. Nemaju je Njemačka, Švicarska, Austrija – jer nemaju dobru obiteljsku politiku.
“Skandinavske zemlje, Francuska – imaju dobru demografsku politiku i postupno preokreću te demografske trendove”, rekao je te dodao “Dobra demografska politika znači da onima koji žele imati djecu da nemaju stambeni problem, da nije visoka nezaposlenost, da ima dovoljno jaslica i vrtića te da to država gleda kao dugoročno ulaganje u budućnost.
Pojasnio je da ako mladima nije osigurano stambeno pitanje, ako imaju nesiguran posao te ako ne mogu svojim primanjima podići kredit – naravno je da mladi odgađaju ulazak u brak.
“Osobe koje ulaze u životno razdoblje iznad 30 godina sve su zahtjevnije prema drugima a manje samokritični”, ustvrdio je Akrap ocijenivši kako imamo velik broj neudanih i neoženjenih jer si mladi ne mogu prištiti najosnovnije uvjete.
Napomenuo je kako visoko razvijene zemlje imaju dobru obiteljsku politiku koja je uklopljena u socijalne programe.
“U tim zemljama postoji pozitivna diskriminacija zaposlenih žena koje podižu djecu – ne rade subotom i nedjeljom, poslodavac vodi bigu o tome da zaposlenice odgajaju novu radnu snagu”, zaključio je Akrap za narod.hr.
Eurostat: u godinu dana 15,4 tisuće Hrvata manje
Hrvatska je prošle godine izgubila 15,4 tisuće stanovnika uglavnom zbog toga što je bilo više umrlih nego rođenih te zbog iseljavanja, dok se broj stanovnika u 28 zemalja članica povećao za nešto manje od dva milijuna ljudi, s 505,7 na 507,4 milijuna, pokazuju najnovije procjene Eurostata.
Hrvatska je 1. siječnja ove godine, prema procjeni Eurostata, imala 4.246,7 milijuna stanovnika, a 1. siječnja 2013. godine 4.262,1 milijuna. Tijekom 2013. u Hrvatskoj je rođeno 39,9 tisuća djece, a umrlo je 50,4 tisuće ljudi. Još pet tisuća ljudi je manje zbog većeg migracijskog odljeva od priljeva stanovnika.
Na tisuću stanovnika u Hrvatskoj rođeno je 9,4 djece, a na isti broj umrlo je 11,8 stanovnika. Prosječno u 28 zemalja EU-a, na tisuću stanovnika rođeno je 10 djece, a stopa smrtnosti je 9,9 promila.
Prošle je godine u 28 zemalja članica rođeno 5,1 milijuna djece, a najveći broj rođenih na tisuću stanovnika ima Irska – 15, zatim Francuska 12,3 promila, Velika Britanija 12,2 promila.
Tijekom 2013. u EU-u je umrlo pet milijuna ljudi, a najveće stope smrtnosti imaju Bugarska – 14,4 na tisuću stanovnika, Latvija 14,3, Litva i Mađarska 12,8. Najmanje stope smrtnosti imaju Cipar – 6 promila, Irska 6,5 promila, Luksemburg 7 promila.
Od 1960. godine, ukupni broj stanovnika u današnjih 28 članica povećao se oko sto milijuna – s 407 na 507 milijuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
