Od 1. srpnja stupaju na snagu izmjene zakona o trgovini, čime će se znatno prorijediti broj trgovina otvorenih nedjeljom, ali čini se da još ne postoji jasna predodžba kako će to izgledati u praksi.
Ubuduće će manje trgovina raditi nedjeljom, to je jasno, ali kada će koje biti zatvorene, otvoreno je pitanje. Tek nakon 1. srpnja pokazat će se kako su trgovine, trgovački lanci i trgovački centri organizirali svoje poslovanje u skladu s novim zakonskim odredbama, kako će se to odraziti na navike kupaca i u konačnici kako će se to odraziti na život zaposlenika i njihovu potrebu za neradnom nedjeljom.
Sabor je sredinom ožujka prihvatio izmjene zakona o trgovini, koje će stupiti na snagu 1. srpnja, a koje predviđaju da trgovine nedjeljom u pravilu budu zatvorene, osim 16 godišnje kojima će moći raditi. Trgovci mogu sami odrediti koje će nedjelje u tome zakonskome okviru biti radne, a koje neradne.
Rasprava koja traje već godinama
O neradnoj nedjelji u Hrvatskoj se raspravlja već godinama. Dok se trgovci nastoje prilagoditi kupovnim navikama građana, s druge strane postoje snažni zahtjevi da se rad, uključujući i rad trgovina, ograniči na radni tjedan a vikendom da rade oni čiji je rad neophodan za nesmetano funkcioniranje društva.
Udruga U ime obitelji, poput Crkve i nekih drugih društvenih subjekata, već se dugo zauzima za neradnu nedjelju i blagdane za zaposlene u trgovinama. U ime obitelji u vrijeme vlade Zorana Milanovića predložila je izmjene zakona o radu kojima bi se zaposlenima u trgovinama omogućilo da sami odluče hoće li raditi nedjeljom ili neće, a za rad nedjeljom dobili bi posebnu naknadu. Međutim, tadašnja vlada nije dopustila da taj prijedlog dođe na dnevni red Sabora.
>Dr. Željka Markić: “Neradna nedjelja za trgovce je pitanje društvene pravednosti, a ne vjersko pitanje”
Zakon koji uskoro stupa na snagu ograničava broj radnih nedjelja, a trgovcima prepušta koje će to biti. Predviđene su i iznimke od općeg pravila, te se ograničenje rada nedjeljom neće odnositi na prodavaonice na kolodvorima, u zračnim i trajektnim lukama, na benzinskim crpkama i muzejima. Ograničenje se ne odnosi ni na prodavače na tržnicama koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, kao ni na prigodnu prodaju na sajmovima i javnim priredbama. Kiosci će nedjeljom i blagdanom moći biti otvoreni od 7 do 13 sati.
Većina trgovaca nespremna
Portal Lider piše kako se većina trgovaca još nije pripremila na te promjene i nisu odlučili kojim će nedjeljama njihove trgovine biti otvorene. Prenosi odgovor Konzuma koji je poručio da će tek definirati koje će njegove trgovine biti kada otvorene, i to ovisno o potrebama turističke sezone, blagdana, događanja i drugih čimbenika. Ni Kaufland nije još odlučio kad će njegove trgovine biti otvorene.
Lider podsjeća da će se prilagodba odvijati teže u trgovačkim centrima, koji moraju na neki način uskladiti tempo rada svih trgovina, odnosno reagirati na njihove strategije.
Dok se većina trgovaca premišlja, križevački trgovački lanac KTC početkom 2020. godine odlučio je nedjeljom i blagdanom zatvoriti svoje trgovačke centre. U sastavu KTC-a je 26 robnih centara, zatim trgovine, benzinske crpke, poljoljekarne i ugostiteljske objekte. Dok Kaufland svojim zaposlenicima omogućuje petodnevni radni tjedan, KTC je postao jedini trgovački lanac čiji radnici ne rade nedjeljom.
Nedjelja kao osobna potreba
Dostupnost trgovina vikendom postala je navika hrvatskih građana, a u mnogim zemljama u Europi trgovine su vikendom zatvorene. Crkva, U ime obitelji i drugi čimbenici upozoravali su da se vikend ne može izjednačavati s radnim tjednom, a posebice nedjelja koja bi trebala biti rezervirana za odmor i obitelj.
Austrijski “Savez za slobodnu nedjelju” u ožujku je ponovno pokrenuo kampanju za neradnu nedjelju, kojom se naglašava važnost neradne nedjelje za pojedinca i društvo, pri čemu je kao primjer naveo i ograničavanje rada nedjeljom u Hrvatskoj.
Biskup Graza Wilhelm Krautwaschl tim je povodom izjavio kako je neradna nedjelja “vezivo za društvo i vjeru”.
Otvoreni trovački centri nedjeljom u Hrvatskoj su s vremenom postali simboli slobode i blagostanja. Mnogi građani upravo nedjelju koriste kako bi na miru išli u “šoping”, pa je takav oblik korištenja slobodnog vremena često zamijenio i obiteljska okupljanja. Istodobno, zaposlenike u trgovinama nitko ne pita kakvu bi nedjelju oni htjeli imati.
Stupanje na snagu novih zakonskih odredbi ograničit će nedjeljne kupovne navike i barem donekle rasteretiti zaposlenike u trgovinama. A kako će to u konačnici izgledati, o tome očito još ne postoje jasne predodžbe.
