Neobična imena mjesta u Hrvatskoj: Znate li gdje su Štakorovec, Močiguzica ili Svinjarec?

Foto: GettyImages (Fotomontaža: NArod.hr)

Slikovita imena mjesta svjedoče o maštovitosti našeg naroda, slažu se i stručnjaci. Kod nas ima mnogo naselja čija su imena nastala pod romanskim, turskim, mađarskim, pa i njemačkim utjecajem.

– Proučavanje imena naselja može biti zabavno, ali krije i mnoge zamke, pa se lako izvode krivi zaključci. Primjerice, ako se vozite autocestom i zaustavite se na odmorištu Janjče, mogli biste pomisliti da je ono dobilo ime po janjetini, no u imenu se krije Jan, jedna od inačica kršćanskoga imena Ivan. Razmjerno je čest i toponim (ime mjesta) Dabar (primjerice, u Cetinskoj krajini i kraj Stoca). Ondje vas stanovništvo često uvjerava da su ti krajevi vrvjeli dabrovima, a zapravo je to motivirano geomorfološkim svojstvima tla, tj. obično je riječ o kakvoj prodolini, dolini s dvije strane omeđenoj strmim brdima – tumači jezikoslovac dr. sc. Domagoj Vidović, znanstvenik s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje za Reviju HAK-a.

Slično je i s imenom naselja Lisac koje nije (za razliku od toponima Lisice) povezano s vrstom životinje, nego s vrstom trave ili listopadnom šumom.

– Grohote na Šolti svoje ime ne duguju time što se mjesno stanovništvo hihoće, nego sa stijenom – nabraja dalje dr. Vidović.

– Riječ rit u toponimu Kopački rit ne odnosi se na dio tijela, nego na močvarno tlo i povezuje se s njemačkom riječju Ried, a gradić Ključ u Bosni ne označuje mjesto u kojemu žive bravari, nego mjesto s vrelom koje ključa. Podgaće je pak mjesto pod gatom, tj. nasipom, a Sitno je mjesto na kojemu raste biljka sita. Selo u Đakovštini Slobodna Vlast nema slobodno političko uvjerenje, nego su ime promijenili vlaški doseljenici koji nisu poznavali riječ vas (selo), a toponim sela Župa nije povezan s crkvenim ustrojem, nego je riječ o pitomu kraju. Sličan je i primjer toponima Srb koji se povezuje s glagolom srbati (srkati), a ne s etnonimom Srbin!

Toponimi kao što su Brkata ili Kosmatovica odnose se na šumovite predjele, a ne na područja koja nastanjuju brkati ili kosmati ljudi. Ipak, u splitskome zaleđu postoji selo Gizdavac čije ime uistinu potječe od glagola gizdati, objašnjava naš sugovornik.

–Žena Glava na Visu ne dovodi se u vezu s imenicom žena, nego s mjesnim čakavskim likom pridjeva žedan, pridjev grd sadržan u imenu Grdoselo ne znači ružan, nego velik – Grdoselo je, dakle, veliko selo – govori Vidović.

– U imenima geografskih objekata često su okamenjena i starija jezična stanja, ona koja su Hrvati zatekli pri doseljenju. Da su se i Hrvati služili sličnim načinom imenovanja kao njihovi prethodnici na Jadranu dokaz je ime Stari Grad za drugo naselje po broju stanovniku na otoku Hvaru, koji je svoje staro ime Hvar (grč. Pháros) prepustio novomu otočkom središtu, današnjemu gradu Hvaru – kaže Domagoj Vidović.

Koliko vam treba iz Lisca do Štakorovca

Zanimljivo je da su neki naši otoci dobili nazive prema životinjama, pa su Brač i Elafiti prozvani po različitim grčkim nazivima za jelena. Treba reći da su imenovanja po vrstama životinja razmjerno česta u čitavoj Europi. Ima i drugih naših naselja s imenima koja asociraju na životinje: Jelenje, Konjsko, Liganj, Lisac, Mački, Svinjarec, Štakorovec, Zeci, Žabica…

– Kod naselja koja sadržavaju naziv za životinje (npr. Zeci, Štakorovec ili Pauk) često se ne može posve isključiti da je riječ i o nekome prezimenu ili nadimku motiviranom nazivom životinje. Posebno se to odnosi na sjeverni dio Hrvatske gdje je udio imena naselja motiviranih prezimenima i osobnim imenima vrlo velik. Iz današnje perspektive ne djeluje vjerojatno da su se ljudi nekoć nazivali Golub, Grlica, Gujin, Kosovac, Kraguj ili Rak, ali ta su imena bila razmjerno česta – nastavlja dr. Vidović, koji ističe da su nazivima životinja uvjetovana i imena Jastrebarsko i Krapina (krap znači šaran).

Kod nas ima mnogo naselja čija su imena nastala pod romanskim, turskim, mađarskim, pa i njemačkim utjecajem. Tako je u imenu Kaštela sadržan romanizam kaštel (utvrda), a ime Pag povezuje se s latinskim pagus (selo). Turskoga su postanka imena kao što je Čitluk (seoski posjed) ili mnogi toponimi koji sadržavaju turcizam kula (utvrda) (npr. Kula Norinska ili Široka Kula). Na sjeveru su mnoga imena naselja mađarskoga postanka. Gradić bismo Ilok hrvatski mogli nazvati Novigradom, Valpovo označuje plemićki posjed, Varoš grad, Aljmaš i Siget otok, Kanjiža u Banatu odgovara imenu zagrebačke četvrti Knežija, ime bi se Daruvar moglo prevesti u Ždralograd, a imena Bjelovar (Bjelograd) i Vukovar (Vukov Grad) sadržavaju hrvatsku osnovu i mađarski završetak – vár. Ime Varaždin izvodi se od mađarskoga varasd te je značenjski srodno toponimima Kaštela, Gradac i Kula, koji svi znače utvrdu. Turskoga je postanka i toponim Sarajevo koji bi na hrvatskome glasio Dvor ili Han, kojim se označuje konačište.

– Zanimljiva su i naselja u čijim su imenima očuvane danas zaboravljene hrvatske riječi – govori dalje dr. Domagoj Vidović.

– Tako imenica resa u imenu Duga Resa označuje blatna, močvarna zemljišta, baš kao i imenica hleb u Hlebine, koju bismo na prvu loptu mogli povezati s prehrambenim proizvodom (hljeb). Imena Brod i Prelog označuju gaz, tj. prijelaz preko rijeke. Na mjesto na kojemu postoji slano vrelo upućuje ime Slatina, a na vodoplavno područje Tounj. Metaforičkoga su postanja imena Čabar (od čabar ‘vjedro’) ili Čavle (od čavao), Pedalj, Prozor, Ražanj (često na otocima), Stubica (od stubao ‘ograda na zdencu’), Vrata i Zabok (od bok). Na vrstu tla upućuju Bisko (od bisk ‘pijesak’), Glina, Milna, Molve, Ploče (od ploča ‘kvadratni kamen’), Posedarje (od sedra ‘vapnenac’), Stolac, a na vrste vode Bistra ili Slunj (‘sluzavo, vlažno korito’) – tumači lingivst.

U imenima Klanjec, Reka, Crna rika, Delnice ili Gračišće ogledaju se dijalektni likovi, no dio je naših čakavskih i kajkavskih toponima poštokavljen. Tako je Rijeka trebala biti Reka ili Rika, Sisak je izvorno bio Sisek, a Đurđevac – Đurđevec.

Imena naselja nastajala su i na razne druge načine – prema smještaju, biljnim nazivima, nazivima biljnih zajednica, upravnim i vlasničkim odnosima, gospodarskoj djelatnosti…

– Od osobnih su imena nastala imena naselja kao što su Borovo (od Boro), Grubišno Polje (od Grubiša), Jalžabet (od Elizabeta), Karlovac (od Karlo), Oroslavje (od Oroslav) ili Petrinja (od Petar), a prema prezimenima Metković, Orebić i Zlatar.

Na smjer iz kojega su stanovnici određenog naselja pristigli upućuju imena kao što su Bošnjaci i Hercegovac, a na imena naroda (etnonime) Crnogorci kraj Imotskoga, Madžari kraj Siska, Nijemci u Slavoniji ili Šiptari kraj Bjelovara. Pritom treba reći da je Kosovo posve uobičajen toponim u cijelom slavenskom svijetu, pa ga ne treba povezivati s novom balkanskom državom. Imenima su poznatijih gradova motivirani toponimi Beč kraj Bosiljeva i Rim kraj Buzeta ili Karlovca.

– Otočići Vele i Male Srakane imaju imena koja neki povezuju sa Saracenima. Kako god bilo, iako su bliskozvučni toponimu Sračinec, s njim nemaju veze. Sračinec je, naime, nastao prema nadimku motiviranom jednom od fizioloških potreba, a da je bilo i osobnih imena slične motivacije potvrđuje ime Dosro, zabilježeno u srednjem vijeku u Hercegovini – spremno izvlači Domagoj Vidović.

Da u toponimiji do izražaja dolaze narodna domišljatost i smisao za humor, dostatno govore metaforična imena kao što su Močiguzica (vrh jednoga grebena na Hvaru) ili Konavoske sise (za dva grebena). Na Kornatima pak postoje otočići Babina guzica (u Tenji kraj Osijeka postoji toponim Babin guz), Kurba vela i Kurba mala (pritom je zanimljivo da se jedna od kurbi prozvala Poštenicom, što je ispitanika Vladimira Skračića nagnalo da odgovori glasovitom onomastičaru: ‘Kurba oli je, oli ni! Ne more biti ni velika ni mala!’). U Lici pak nalazimo brijeg pod imenom Derikrave, a pod Velebitom zaselak Dušikrave. Na Velebitu se nalazi i naselje Crni Padež jer je riječ o padini prekrivenoj crnogoričnom šumom.

A što je s davanjem imena novim naseljima danas?

– Na otocima se, koliko vidim, često čuvaju stari toponimi (npr. novo naselje Žeževik u Nerežišćima dobilo je ime po mjesnom toponimu), a slično se nastoji učiniti u Zagrebu. Prije je bilo svakakvih nakarada, pa smo malo glumili Amerikance (Split 3, Krvavac 2) ili smo se služili engleskim tvorbama neutemeljenim u hrvatskoj tradiciji. Primjerice, imate službena naselja kao što je Plina-Jezero koje je netko nazvao spojivši dvije riječi. Ima i slučajeva da se jednostavno neko službeno naselje nazove tako što se spoje imena dvaju naselja koje ga tvore, kao što je Buk-Vlaka, pa onda narod ne zna što ga očekuje – zaključio je dr. Vidović.

Izvan Hrvatske 

Imena naselja povezana s etnonimom Hrvat (primjerice, Horvati i Hrvace) nisu rijetka ni izvan Hrvatske, naglašava jezikoslovac dr. Domagoj Vidović.

Treba spomenuti sela Hrvati kraj Tuzle i Kladnja te Gornji i Dolnji Hrvati kraj Zvornika u Podrinju, odakle su se posljednji katolici iselili u Srijem i Bačku početkom 18. stoljeća. Pod Avalom je pak do 19. stoljeća postojalo Rvatsko Selo, a onda je raseljeno. Na putu je između Novoga Pazara na Sandžaku i Leposavića na Kosovu selo Hrvatska te zaselak Hrvatske Mohve (nakon 1945. godine zaselak je preimenovan u Vučju Lokvu). Kraj Podgorice je pak postojalo selo Rvatska Stubica koje autori Akademijina rječnika ovako opisuju: Ime je po predanju nastalo odatle što su Turci na tom mjestu pobili Crnogorce koji su se vraćali iz Carigrada, gdje su se Crnogorci u ono doba nazivali Rvati. Na području je pak Crvene Hrvatske hrvatsko ime bilo posve uobičajeno i tijekom osmanlijske vladavine. Tako su Spičani (stanovnici područja između Budve i Bara) sami sebe nazivali Crvenim Hrvatima, Turci su ih nazivali Hrvatima, a njihova vođu Hrvat-bašom. Hrvatsko je ime u toponimiji potvrđeno i na Ohridu, Prespanu i Bitoli, u blizini Maratonskoga polja i nedaleko od Mikene, no dr. Vidović kaže da od toga ne treba raditi mitove. Hrvati su bili, po mišljenju dijela povjesničara, vojnom elitom te je njihovo ime bilo prestižno među Slavenima.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Revija HAK