Na uspješnoj tribini GI Narod odlučuje održanoj 9. siječnja u velikoj dvorani Vikarijata u Osijeku pod naslovom “Odlučuje li narod zaista? Referendum i promjena izbornog sustava”, doc. dr. sc. Mate Palić upozorio je kako se potpisi birača prikupljeni za raspisivanje referenduma ocjenjuju puno strože od onih koji se prikupljaju za kandidature lista i osoba na izborima, što predstavlja očiglednu primjenu dvostrukih kriterija koji za posljedicu imaju da se volja birača poštuje kada se radi o kandidaturi osoba za određene državne ili lokalne (regionalne) dužnosti, a ne poštuje kada se radi o zahtjevu za raspisivanje referenduma.
> USUD se proglasio nenadležnim za tužbu GI Narod odlučuje: Sudac Šumanović ima drugačije mišljenje
U svom izlaganju, prof. Mato Palić s Katedre za ustavno pravo osječkog Pravnog fakulteta kritizirao je proizvoljno odbacivanje oko 40 000 prikupljenih potpisa za oba referendumska pitanja GI Narod odlučuje, koje nema utemeljenje u propisima, davši usporedbu s prikupljanjem potpisa za kandidature za predsjednika, gradonačelnike, načelnike i župane.
“Kako to da kad se prikupljaju potpisi primjerice za kandidaturu predsjednika države, da se ne objavljuje broj nečitkih potpisa? Kako to da kad se ide na lokalne izbore pa se prikupljaju potpisi kandidatima za gradonačelnika, načelnika općina i župana, opet potpisuju birači, isti ti ljudi, i nikad se ne objavljuje koliko je krivih potpisa. Jedino kad je referendum u pitanju, onda deseci tisuća istih tih birača se krivo potpisalo. Oni se stalno potpisuju prije referenduma i sve je OK, ali kad je referendum u pitanju, onda nije. Kao da se nešto promijeni pa se na jedan način ljudi potpisuju 2018., drugi 2017. i tko zna kako će 2020.?”, rekao je Palić.
Jedni kriteriji za potpise za referendum, a drugi za kandidature za izbore
Naime, za kandidacijske liste za izbore za lokalne skupštine potrebno je prikupiti od 25 do 2.500 potpisa (ovisno o broju stanovnika), a za kandidate za lokalne čelnike od 35 do 5.000 potpisa (ovisno o broju stanovnika) u roku 14 dana. Također, za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste za izbor zastupnika u Sabor potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa birača u čak dva tjedna. Za usporedbu, isto vrijeme od samo dva tjedna potrebno je za prikupljanje najmanje 375.000 potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma. Nadalje, za valjano isticanje predsjedničke kandidature potrebno je prikupiti 10.000 potpisa birača, za što je na raspolaganju vremenski period od čak 12 dana.
Za usporedbu, dok u obrazac za raspisivanje referenduma birači upisuju ime i prezime, OIB i vlastoručni potpis, birači koji žele dati podršku određenoj kandidacijskoj listi ili kandidatu na lokalnoj razini moraju ispuniti obrazac u koji upisuju: ime i prezime, prebivalište birača, broj važeće osobne iskaznice birača i mjesto izdavanja te potpis birača.
Kao što prof. Palić ističe, kada je riječ o prijedlogu kandidacijskih lista i kandidata za gradonačelnike, načelnike, župane ili za predsjednika, DIP ne objavljuje koliko je potpisa nečitko ili navodno nevaljano prema ostalim proizvoljnim kriterijima, kako je to s druge strane učinilo Ministarstvo uprave glede potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava.
Opstrukcija od strane vladajućih
Kao primjer, navodimo predsjedničke izbore 2014. kada je četvero predsjedničkih kandidata – Ivo Josipović, Kolinda Grabar-Kitarović, Milan Kujundžić i Ivan Vilibor Sinčić – u DIP donijelo obrasce s ukupno više od 600.000 potpisa birača. S obzirom da je Zakonom propisano vrijeme od 48 sati koliko DIP ima za provjeru potpisa, u DIP-u su za svakog kandidata izdvojili 11.000 potpisa te utvrdili kako je prikupljen dovoljan broj potpisa za valjanu kandidaturu (najmanje 10.000).
Odbacivanje tako velikog broja potpisa birača za raspisivanje referenduma predstavlja proizvoljnu opstrukciju od strane vladajućih koji se s prijedlogom referendumske inicijative ne slažu te najgrublje narušava demokratsku volju građana i njihovo pravo na participaciju i neposredno odlučivanje. Radi se, dakle, o primjeni dvostrukih kriterija koji za posljedicu imaju da se volja birača poštuje kada se radi o kandidaturi osoba za određene državne ili lokalne (regionalne) dužnosti, a ne poštuje kada se radi o zahtjevu za raspisivanje referenduma.