Aslan Mussin: Sjećanje na žrtve daje nam pravo da pozivamo na potpuno odustajanje od nuklearnog naoružanja

Širenje nuklearnog oružja jedno je od gorućih pitanja međunarodnih odnosa i glavna prijetnja međunarodnoj sigurnosti, kazao je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Tome Antičić, na predavanju “Kad veliki slože oružje – Kazahstanski primjer zalaganja za svijet bez nuklearnog oružja”, kojeg je povodom današnjeg Međunarodnog dana borbe protiv nuklearnih pokusa na Institutu održao veleposlanik Kazahstana u Hrvatskoj Nj. E. Aslan Mussin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Antičić je pojasnio kako je cilj predavanja upozoriti na fatalne posljedice nuklearnog naoružanja i predstaviti inicijativu Kazahstana za miroljubiv razvoj u kojem nema mjesta za nuklearno oružje te ukazati na potencijal iskoristivosti nuklearne energije i istraživanja isključivo u mirnodopske svrhe.

U svojem predavanju Nj. E. Aslan Mussin upoznao je sve nazočne s problematikom nuklearnih pokusa koji su se odvijali na prostorima bivših sovjetskih republika.

Mussin je podsjetio kako je 1947. na području Kazahstana stvoren čuveni Semipalatinski poligon na kojem je dvije godine kasnije testirana prva sovjetska nuklearna bomba, dok je 1955. uspješno detonirana još snažnija hidrogenska bomba. Samo na teritoriju Kazahstana je izvršeno gotovo 500 atomskih, podzemnih i nadzemnih testiranja vojnog oružja u tzv. miroljubive svrhe, a radijacija je prekrila više od 300 tisuća četvornih kilometara. Istraživanje iz 1989. pokazalo je da od onkoloških obolijevanja pati 78,7% ispitane populacije na područjima u blizini poligona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazahstan je poligon zatvorio odmah nakon stjecanja neovisnosti 1991. godine, te je postao prva zemlja na svijetu koja se odrekla atomskog oružja. Svoju namjeru i odlučnost u stvaranju svijeta bez nuklearnog oružja Kazahstan je potvrdio 2006. godine kada je, na prijedlog Republike Kazahstan te uz podršku UN-a, područje čitave Centralne Azije proglašeno Zonom slobodnom od nuklearnih pokusa, a na prijedlog Kazahstana 2009. godine UN donosi odluku o obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nuklearnih testova.

“Sjećanje na žrtve daje nam apsolutno pravo da pozivamo svijet na potpuno odustajanje od nuklearnog naoružanja. Svi se moramo upitati što možemo učiniti za sigurniji svijet”, poručio je veleposlanik Aslan Mussin i pozvao sudionike na potpisivanje peticije ATOM projekta za svijet bez nuklearnih testiranja.

Nuklearna energija u mirnodopske svrhe

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bez nuklearne energije, teško da je zamisliv održivi razvoj i svjetski napredak. Prema projekcijama Administracije za energetske informacije SAD (U.S. EIA), do 2040. godine, globalna potrošnja energenata narasti će za 56%, a proizvodnja električne energije na 93%.

Gotovo 80% te potrošnje biti će pokriveno fosilnim gorivom, što će utjecati na povećana zagađenja te će paralelno rasti potražnja za nuklearnom energijom, rečeno je na predavanju.

Naime, procjenjuje se da će kroz dvjestotinjak godina čovječanstvo iscrpiti većinu fosilnog goriva. Mnogi fizičari vjeruju da bi energija dobivena termonuklearnom fuzijom predstavljala jeftinu i u potpunosti ekološku alternativu današnjim glavnim izvorima energije – fosilnim gorivima i fisijskim nuklearnim elektranama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo zbog svega navedenog na svima nama je da se izborimo za sigurno razvijanje nuklearnih istraživanja u mirnodopske svrhe.

“Postoji stara kazahstanska poslovica koja glasi – težinu kamena osjeća tlo na koji taj teret pada, nažalost Kazahstan je taj teret osjetio, potrudimo se da u ovom stoljeću svijet oslobodimo od nuklearne prijetnje”, zaključio je Mussin

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.