Njemački veleposlanik Klinke: ‘Za navode Amnestyja o nasilju hrvatskih policajaca prema migrantima nema dokaza’

Foto: Fah

Optužbe Amnesty Internationala (AI) o nasilnom postupanju hrvatske policije prema migrantima su ozbiljne, ali ih se ne može smatrati činjenicama bez “opipljivih dokaza”, ocijenio je u četvrtak njemački veleposlanik Robert Klinke u razgovoru s novinarima uoči službenog posjeta njemačkog predsjednika Hrvatskoj.

“Vrlo pažljivo pratimo razvoj događaja, a ono što smo dosad vidjeli nisu opipljivi dokazi”, rekao je Klinke odgovarajući na novinarski upit o izvješću Amnestyja objavljenom u utorak.

Amnesty International ponovno optužuje hrvatsku policiju za nasilje prema migrantima: Evo kakav su odgovor dobili!’

Organizacija za ljudska prava, osim što optužuje Hrvatsku za nasilje prema migrantima na granici s BiH, tereti i EU za suučesništvo u tome.

Klinke je kazao kako se podrazumijeva da Hrvatska ima značajnu ulogu u zaštiti vanjskih granica EU-a, što je važan posao koji predstavlja veliki izazov s obzirom na topografiju terena, posebice prema BiH, te zahtijeva i resurse i tehničku opremu.

“To je važan posao, ali njegova važnost ne oslobađa od dužnosti poštivanja Ženevske konvencije po pitanju izbjeglica i poštivanja ljudskih prava”, istaknuo je.

Veleposlanik smatra da treba osigurati jasne mehanizme koji bi utvrdili što se dogodilo, a što nije.

Amnesty International (AI) objavio je u utorak izvješće pod naslovom “Gurnuti do ruba: nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata na balkanskoj ruti” u kojem se navodi da europske vlade sudjeluju “sustavnim, nezakonitim i često nasilnim” odbijanjima i protjerivanjima tisuća tražitelja azila iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Dan kasnije oglasila se Europska komisija priopćivši da vrlo ozbiljno shvaća navode Amnestyja o lošem postupanju hrvatske policije prema migrantima te da očekuje od hrvatskih vlasti da hitno reagiraju, a slučaj je odmah komentirao i hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je rekao da Hrvatska štiti svoje granice poput svake zemlje na svijetu i to čini sukladno međunarodnim i nacionalnim zakonima poštujući temeljna prava i dostojanstvo migranata.

“Ako neka od europskih zemalja želi ilegalne migrante, mi možemo kao 2015. otvoriti koridor i propustiti ih. No znamo da to nije tako, da ih Njemačka ili Austrija primjerice ne žele, da su Slovenija i Mađarska podigle žice. Svaka država na svijetu štiti svoje granice pa tako i Hrvatska i nećemo dopustiti ilegalne migracije”, kazao je Božinović Hrvatskom radiju.

Nikad čvršći odnosi Hrvatske i Njemačke

Govoreći o odnosima Njemačke i Hrvatske uoči dolaska njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera koji će boraviti u službenom posjetu Hrvatskoj krajem idućeg tjedna, veleposlanik Klinke je kazao kako “nikada prije odnosi dviju zemalja nisu bili tako čvrsti”.

Steinmeier će posjetiti Zagreb i Split, a njegov posjet svakako će biti dodatni poticaj Akcijskom planu koji su ministri vanjskih poslova dviju zemalja potpisali prošli tjedan.

“Hrvatska je ključni partner za Njemačku u EU-u i važan čimbenik u regiji i zato ću reći da je ono što smo vidjeli prošli tjedan važan iskorak u našim bilateralnim odnosima”, rekao je Klinke.

Akcijski plan predviđa jačanje suradnje u područjima od zajedničkog interesa: vanjskoj i europskoj politici, gospodarstvu, istraživanjima, kulturi i obrazovanju, sportu, održivom razvoju, klimi, energetici, okolišu, unutarnjim poslovima i pravosudnoj suradnji, obrani, poljoprivredi, tržištu rada i socijalnoj politici, zdravlju te razmjeni na parlamentarnoj razini.

Provedba plana već je počela i odvijat će se paralelno na svim područjima, a usklađivat će ga veleposlanstva u Zagrebu i Berlinu, rekao je veleposlanik.

Kazao je i kako Njemačka pozdravlja želju hrvatske vlade da se pridruži šengenskoj zoni, ali i podsjetio da je riječ o jasnom postupku koji se temelji na ispunjavanju kriterija.

Na pitanje novinara hoće li Njemačka podržati ulazak Hrvatske u šengensku zonu ako Komisija ocijeni da je spremna, Klinke je odgovorio kako bi “pozitivna preporuka Europske komisije bila bi vrlo važna za odluku Njemačke”.

“Preostaje vidjeti što će Komisija reći, mi smo naravno u kontaktu s hrvatskim partnerima i svi u EU-u vide mjere koja poduzima hrvatska vlada na svim razinama kako bi ušla u šengensku zonu”.

Kazao je i kako se njegovoj zemlji “ne bi svidjelo” da Slovenija blokira ulazak Hrvatske u šengensku zonu samo zbog bilateralnih razloga.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je na zadnjeg dana prošle godine da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete, a premijer Andrej Plenković vjeruje da bi mogla ući u Schengen tijekom svog predsjedanja EU-om 2020.

Izvor: narod.hr/hina