Vodeći uzrok smrti u braniteljskoj populaciji i dalje je karcinom. tj. ‘novotvorine’. Kardiovaskularne bolesti, koje inače čine glavni uzrok smrti u općoj populaciji, kod branitelja su na drugom mjestu. Otkrivaju to novi podaci koje je na samom kraju prošle godine objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
U publikaciji ‘Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata’ koju je HZJZ izdao u prosincu 2023., a u kojoj su navedeni statistički podaci za 2022. godinu, pokazalo je da je u toj godini umrlo 6330 branitelja (6153 muškaraca i 177 žena).
Vodeći uzrok smrti među svim braniteljima su novotvorine od kojih je umrlo 2.209 ili 34,9 % umrlih branitelja. Kod muškaraca je najučestalija novootkrivena zloćudna bolest bio rak pluća, a kod žena je najučestaliji bio rak dojke.
Druga po učestalosti je skupina cirkulacijskih bolesti s ukupno 1.789 umrlih ili 28,3 %. Treći vodeći uzrok smrti su bolesti probavnog sustava s 438 umrlih ili 6,9 %. Bolesti endokrinog sustava su četvrti uzrok smrti s 416 ili 6,6 % umrlih branitelja. Ozljede su peti vodeći uzrok s 363 umrlih branitelja ili 5,7 %.
Najveći broj žena branitelja umro je od šećerne bolesti (17 osoba, odnosno 9,6 %), zloćudnih novotvorina probavnih organa (17 osoba, odnosno 9,6 %) i različitih bolesti srca (16 osoba, odnosno 9,0 %)
U 2022. godini zabilježene su 363 nasilne smrti, a od toga su 193 ili 53,2 % rezultat nesretnog slučaja. Zabilježena su 122 namjerna samoozljeđivanja.
Najviše preminulih nije u najvišoj dobnoj skupini
Iako su veterani Domovinskog rata sve starije životne dobi, najviše preminulih nije u gornjim starosnim kategorijama.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Od 6330 preminulih, najviše ih je u dobnoj skupini između 65 i 69 godine – njih 1431. 635 preminulih branitelja mlađe je od 55 godina, 884 ih je bilo u dobi između 55 i 59 godina. 1290 umrlih bilo je staro između 60 i 64 godine, slijedi spomenuti najveći broj u kategoriji do 69 godina. Između 70. i 74. godine života preminulo je 1174 branitelja, te u kategoriji od 75. plus godina 916.
Otkako se od kraja 2016. provode sistematski pregledi hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata, iste je koristilo do kraja studenog 2023. gotovo 85 tisuća branitelja.
PTSP
Prema podacima sustava CEZIH i baze podataka o hospitalizacijama, u RH su u 2022. godini zabilježena 30.342 branitelja koji su zbog posttraumatskog stresnog poremećaja i trajnih promjena ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja, tzv. kroničnog posttraumatskog stresnog poremećaja, koristili zdravstvenu zaštitu, među kojima je bilo 29.498 muškaraca i 844 žene.
>Glasnović o Stankoviću: Branitelji ne spavaju 30 godina, ne pišu knjige, ne rade na TV-u, etiketiraju ih kao psihijatrijske slučajeve
Najveći broj oboljelih je u Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojima je zabilježeno 38,8% ukupnog broja oboljelih.
Zabilježeno je i 18.608 branitelja koji su zbog depresivnih poremećaja zdravstvenu zaštitu, među kojima su bila 16.563 muškarca i 2.045 žena. Najveći broj oboljelih je u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji u kojima je zabilježeno 35,0% ukupnog broja oboljelih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
