Novi šef zagrebačkog SDP-a Gotovac ogradio se od ukidanja mjere roditelj-odgojitelj

Foto: snimka zaslona

Viktor Gotovac, pobjednik SDP-ovih unutarstranačkih izbora u Zagrebu, gostovao je u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među ostalim, govorio je o ukidanju mjere roditelj-odgojitelj. Iako je rekao da tu mjeru smatra promašenom i loše zamišljenom, ogradio se od ukidanja te mjere postojećim korisnicima.

– Ta mjera je, mogu reći, promašena. (…) No, moje osobno mišljenje je bilo da je tu mjeru trebalo zaustaviti i nikome ne ukidati prava. Međutim, krenulo se nekim drugim putem i ja se silno nadam da su konzultirani ljudi koji su rekli da tu neće biti nekih pravnih posljedica takvog postupanja. Ja vidim problem- ako vi u prvoj godini uštedite 300 mlijuna kuna, a onda vratite 15 milijuna kuna kao neku kompenzacijsku mjeru, to je premalo.

– Drago mi je da su kolege iz SDP-a podnijeli amandman da se još dodatnih 10 milijuna kuna uvrsti kao neka kompenzacijska mjera, iako je to doista malo. Treba znati da ti ljudi koji ostaju bez pomoći, neće moći upisati djecu u vrtiće, mjesta nema, a majke i očevi bit će nezaposleni i neće uopće ispunjavati uvjete da njihova djeca idu u vrtić. Tako da, ovdje je trebalo ipak “pregristi” i ostaviti tu mjeru. Međutim, išlo se drugim putem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O trgu maršala Tita

Viktor Gotovac rekao je da je njegovom izjavom da će mu jedna od prvih zadaća biti povratak Trga maršala Tita u Zagrebu privukao pozornost. Misli da se SDP treba baviti socijalnim i egzistencijalnim pitanjima, komunalnim pitanjima i od Zagreba učiniti središte ovog dijela Europe. Smatra da je ideologija silno važna, važno je da ljudi znaju koja je njegova ideja.

– Moramo se sjećati svih koji su stradali, moramo komemorirati i smrt Aleksandre Zec, rekao je.

Na izjavu Aleksandra Stankovića da je Josip Broz Tito bio diktator, rekao je da imamo različite slojeve povijesti i da se o tome treba razgovarati. Kaže da se ljudi trebaju vrednovati u okviru povijesnih uloga, a Tito ima ulogu u 2. svjetskom ratu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– U društvu treba imati raspravu. Naziv Trga maršala Tita nije promijenjen dobrom voljom tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića, to je učinjeno na nasilnički način. Da je Bandić to doista želio napraviti, on bi to napravio na početku svoje političke karijere. Kriva je poruka kada netko nešto mijenja zbog oportunizma, rekao je i naglasio da bi o tome građani trebali odlučiti referendumom.

Radnička prava

Uvijek se, kaže, bavio strukom i znanjem. Postoji, dodaje, radno pravo u kojem jeste ili niste stručnjak. U nekim stvarima sudska praksa me je opovrgnula, rekao je i naglasio da nikada nije ideologizirao unutar radnog prava.

Za Zdravka Mamića je s nekoliko kolega napisao mišljenje u kojem je rekao da neki tužitelji ne ispunjavaju uvjete da budu na toj poziciji jer nemaju odgovarajući radni staž. Napisao je to za Zdravka Mamića, kaže, ali i za svakog bi drugog. Rekao je da za to pravno mišljenje nije plaćen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među Gotovčevim prijateljima su i Zlatko HasanbegovićIvan Penava. S Penavom je prijatelj već 30 godina, a s Hasanbegovićem dobar poznanik, ali ne dijele stavove. Svojih se prijatelja ne odriče, a nalazi se sa širokim krugom ljudi.

O SDP-u: ‘Treba biti seksi’

Nije odlučivao o izbacivanju ljudi iz SDP-a. Iz djelovanja tih ljudi ne vidi njihovu želju da budu članovi SDP-a i da se vrate u SDP.

– Svatko od nas će odgovarati za ono što je činio, kazao je.

Član je etičkog povjerenstva Grada Zagreba, koje se bavi stvarima koje su vezane uz radne odnose lokalnih službenika i namještenika, nisu se bavili nijednim pročelnikom, jer za njih nije bilo prijava, objasnio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Hrvatska je postala zemlja spinova i političke lukavštine, umjesto da se sadržajno nešto doprinosi, ističe.

Objasnio je izjavu da “SDP treba biti seksi”, kazavši da treba pokazati da postoji strast da se bori za ljude, ideje moraju biti prikazane na način koji će ljudima biti privlačan.

– U Zagrebu je 1719, 1720 članova SDP-a, a početkom 2000. je imao oko 1000, no dobna struktura je problematična, više od 52% članova starije je od 60 godina. Da biste privukli mlađe članove, morate im ponuditi ideje. To su vidjeli u Možemo, kod nas nisu, rekao je.

“Važno je obrazovanje: ljudi ne smiju osporavati cijepljenje, ne znati tko je Tito…”

Ističe da je jedan od najvažnijih proizvoda kraja 19. i početka 20. stoljeća socijalna država, mirovinska, zdravstvena osiguranja.

– Iznimno je važno obrazovanje koje može učiniti da doista imate bolju državu, da imate obrazovanije društvo u kojem se neće osporavati cijepljenje, da ljudi ne znaju tko je to Tito. SDP zadnjih godinu dana nije izbacio jednu ideju, rekao je.

Mijenjanje percepcije

– Obrazovanje mora korespondirati vremenu u kojem živimo, a sada djelujemo po obrascima iz 19. stoljeća, treba biti puno više prakse, trebaju se selekcionirati oni koji ulaze na fakultet i onda ih “odnjegovati”, rekao je.

Želio bi da SDP bude tvornica talenata, da im se otvore oči da se trebaju angažirati i aktivirati jer o tome ovisi njihova budućnost i da se oni koji su otišli vrate u Hrvatsku jer će tu imati perspektivu, ne zbog radne snage.

Povod za njegov ulazak u politiku bilo je tadašnje političko okruženje.

– Oživljavanje mračnog poglavlja 2. svjetskog rata, duh koji je tada pušten iz boce, nešto je najmračnije što se Hrvatskoj dogodilo – korištenje najnižih emocija prema onima koji su drugi i drugačiji. Čovjek je tada trebao zauzeti stranu, kazao je.

Prisjetio se da je poslao pristupnicu za SDP putem interneta, ali nitko mu nije odgovorio, nego je sreo Davorka Vidovića i rekao da čeka na odgovor.

Cijepljenje ne bi trebalo biti problem, a neka pitanja nisu podobna za demokratsku raspravu

Cijepljenje je društveno i individualno odgovorno, a za svi prijepori oko COVID potvrda, kaže, potenciraju se iz političkih razloga, na tome se afirmiraju radikalnije politike koje se ne bave cijepljenjem nego traže svoje pristaše. Ne smatra da pitanje cijepljenja u suvremenom društvu treba biti problem.

Komentirao je referendum protiv COVID potvrda i rekao da bi mogli skupiti potpise jer je javnost već polarizirana.

– Neka pitanja nisu podobna za demokratsku raspravu, iako je referendum demokratski mehanizam, rekao je.

– Mislim da bi bilo ispravno da se odluke donose dvotrećinskom većinom, ali danas to koristiti kao nešto što će dodatno podijeliti društvo, to nije pravi put, rekao je i naglasio da on neće potpisati referendum.

Ne slaže se sa stavovima Zorana Milanovića oko COVID potvrda. Kaže da se ljudima ne može reći da odlučuju sami za sebe jer svaki je život važan.

– U Hrvatskoj postoji jedna stranka koja se izjednačava s pojmom Hrvatska, i Zoran Milanović dobro udara po tom znaku jednakosti, izjavio je. Ne bi se složio s time da se vrati odlikovanje jednom čovjeku iz Osijeka, ali misli da je to bio problem komunikacije, pogrešno je iskomunicirao odluku Ustavnog suda.

Nije želio odgovoriti na pitanje ima li ambicije biti čelnik SDP-a, kazavši samo “nikad ne reci nikad”. Želi pridonijeti da u Zagrebu SDP postane važniji. Misli da se putem dobrog djelovanja u Zagrebu ostvaruje i namjera osvajanja vlasti u RH.

– SDP je dosad na nacionalnoj razini dobio vlast, kao da mu je pala u ruke, a sada se trebamo kvalitetom izboriti za vlast, kazao je.

Sporazum s Možemo

– SDP je najveće probleme Zagreba upisao u sporazum s Možemo! – obrazovanje, infrastruktura, kadrovsko obogaćivanje. Zagreb je u pitanju infrastrukture potpuno zapušten, a ključna je paradigma vlasti u Zagrebu kao netransparentna, koruptivna, i obveza je i Možemo i SDP-a da se to primijeni, da se vlast učini poštenom i građanima Zagreba daje dobra usluga za to što plaćaju i da ne žive u gardu korupcije.

Ljudi preziru Zagrebački holding, a stranka koja bi obećala da će ga ukinuti odmah bi dobila, jer ljudi nisu zadovoljni uslugom, a skupo ih plaćaju. Sve što se nameće kao tema mora biti stručno, stručnjaci moraju reći što s cestom, što s vodovodom, a tek onda dolazi politika. U Zagrebu je bilo mnogo političkih projekata koji nisu imali veze sa strukom, naglasio je Gotovac.

Zagrebački SDP mora i može biti bolji, a susreo je mnogo stručnih ljudi koji imaju ideje što napraviti.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević ima njegovu podršku.

Franjo Tuđman, Andrej Plenković

– Franjo Tuđman dio je povijesti Hrvatske, zaslužan za Hrvatsku, kazao je i naglasio da bismo se s pozicije Grada Zagreba trebali sjetiti i prošlih zagrebačkih gradonačelnika.
Za Andreja Plenkovića kaže da je osoba koja unosi dašak europskih vrijednosti, a za HDZ bi bilo najbolje da mu se dogodi snažan SDP.

– Plenković evidentno usmjerava Hrvatsku u boljem smjeru, rekao je.

Posljedice lošeg obrazovanja

Naglašava da Hrvatska mora bolje, ali i dodaje da se mi kao nacija previše ne preispitujemo pa zato stagniramo. – Vidimo posljedice lošeg obrazovanja, pa znamo da nam ni perspektiva nije odveć dobra. Hrvatska treba učiti od malih nacija koje su napravile promjene i skokove, poput Irske i Danske.

Situacija u okruženju

– Milorad Dodik je remetilački faktor, njegove su izjave neprihvatljive. On nije rješenje, nego problem, kazao je.

Komentirao je i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kazavši da ima šovinističke ispade i nacionalističke poruke, a na jeftinim temama skuplja političke poene.

– Mi smo europski narodi, cilj nam je Europa, moramo gledati kako da budemo bolji, a ne natjecati se u trci prema dolje, zaključio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.