Roditeljska naknada tijekom drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta, koja sada iznosi najviše 5654,20 kuna, izjednačit će se s punom plaćom zaposlenog roditelja koji koristi dopust, i to najvjerojatnije od druge polovice sljedeće godine. Istim zakonskim izmjenama uvest će se i obavezni očinski dopust, odnosno 10 radnih dana plaćenog dopusta koje će otac koristiti zajedno s majkom odmah nakon rođenja djeteta, a što je obaveza Hrvatske sukladno Direktivi EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi.
Kako im je potvrđeno u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, koji je nadležan i za reguliranje novčanih naknada tijekom dopusta zbog rođenja djeteta, u prvom tromjesečju sljedeće godine u Vladinu proceduru bit će upućen prijedlog novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama s ovakvim prijedlozima.
– Prilikom planiranja normativnih aktivnosti te usklađivanja s Direktivom, Središnji državni ured za demografiju i mlade vodio se namjerom da u okviru zakonskih promjena, kao jednu od mjera obiteljske i populacijske politike, a u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske od 2020. do 2024. godine, predloži osiguranje roditeljske naknade u visini pune plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje – odgovorili su im, ne precizirajući kada bi takav prijedlog stupio na snagu.
Neslužbeno pak Jutarnji list saznaje da će prijedlog biti da izjednačavanje iznosa roditeljske naknade i pune plaće zaposlenih i samozaposlenih roditelja stupi na snagu zajedno s uvođenjem obaveznog očinskog dopusta koji pak, sukladno europskoj Direktivi, trebamo uvesti najkasnije do 2. kolovoza 2022. godine.
Plenković potvrđuje
Predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirao je najave.
“To je dio našeg programa, idemo u tom pravcu. Nastojat ćemo da fiskalni kapaciteti budu takvi da mogu ići u taj iskorak. Mislim da je to dobra demografska mjera. Sigurno da bi ovo bila jedna od poticajnih mjera”, rekao je premijer na pitanje o delimitiranju porodiljnih naknada.
“Vidjet ćemo kad, imamo još jedan sastanak da malo pripremimo plan za sljedeću godinu. Tijekom našeg drugog mandata ćemo to sigurno učiniti, to je bio i plan”, govori
O tome koliko bi stajao taj projekt kaže: “Najvažnije je da Hrvatska opstane, bez demografije, bez ljudi sve ovo u što ulažemo ima manje smisla ako nas ima manje. Demografska politika je jako bitna.”
Podsjetimo, Europski parlament je početkom travnja 2019. usvojio Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja, koja, među ostalim, obvezuje sve države članice na uvođenje tzv. očinskog dopusta u trajanju od najmanje 10 dana. Radi se o dopustu koji otac koristi zajedno s majkom, odmah po rođenju djeteta, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU koja takav dopust još uvijek nema.
Hrvatski Zakon o radu propisuje da radnik tijekom godine ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od sedam dana za važne osobne potrebe, poput vjenčanja, rođenja djeteta ili smrti člana uže obitelji, što većina koristi za rođenje djeteta. No, posebni dani za rođenje djeteta u Hrvatskoj nisu propisani, za razliku od gotovo svih ostalih članica EU: u Finskoj takav dopust traje devet tjedana, u Španjolskoj četiri tjedna, a u Sloveniji 25 dana. U tom razdoblju većina očeva prima naknadu u visini svoje pune plaće, a najmanje 66 posto svojih prosječnih primanja.
Niski iznosi
S obzirom na najave, za očekivati je da će ta naknada u Hrvatskoj biti izjednačena s punom plaćom, no nije jasno hoće li taj trošak snositi poslodavci ili država. Kad su u pitanju rodiljne i roditeljske naknade, Hrvatska je bila jedina država bivše Jugoslavije u kojoj zaposleni roditelji nisu imali punu plaću tijekom svih 12 mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta. Još 1996. godine najveća moguća naknada za prvih šest mjeseci dopusta bila je postavljena na 4250 kuna i na toj razini se održala sve do 2008. godine, iako je te 1996. godine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila 2033 kune, a 2008. – nešto više od 5000 kuna.
Tadašnja premijerka Jadranka Kosor ukinula je gornju granicu naknade za prvih šest mjeseci od 1. siječnja 2008. godine i izjednačila je s punom plaćom, bez obzira kolika ona bila. No, naknada za drugih šest mjeseci ostala je na 2500 kuna, granici koja je postavljena još 1999. godine. Taj je iznos u međuvremenu dvaput povećala ministrica Nada Murganić, prvo na 4000 kuna od 1. srpnja 2017., a zatim, točno pred izbore, od 1. travnja 2020. na 5654,20 kuna mjesečno.
