Povodom obilježavanja 17. godišnjice smrti bivšeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH stožernog generala Janka Bobetka, 29. travnja 2020. godine potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević prisjetio se generala Janka Bobetka riječima:
“General Janko Bobetko je otac moderne Hrvatske vojske i jedan od najzaslužnijih za stvaranje Hrvatske. Bio je pravi primjer zapovjednika i generala kojeg su suradnici i podređeni iznimno cijenili i slijedili u izvršenju brojnih operacija od strateškog značaja u Domovinskom ratu, u kojima se na vlastitom iskustvu i znanju gradila pobjednička Hrvatska vojska.
Davao nam je odgovornost, znajući prepoznati tko se s njome može nositi. Poticao je razvoj vođa na svim razinama i uvijek nas je gurao još korak dalje. Svima koji smo imali čast služiti s njime ostat će uvijek u sjećanju kao istinski velik general. Osobito sam ponosan što ključna dvorana u Ministarstvu obrane od 2017. godine nosi ime stožernog generala Janka Bobetka.
On je uistinu simbol Domovinskog rata, simbol na kakvima trebamo graditi budućnost našeg obrambenog sustava.
General Bobetko zaslužan je za puno pobjeda u Domovinskom ratu, on je uzor današnjoj modernoj Hrvatskoj vojsci i uzor mnogim časnicima HV-a. Domovinski rat temelj je hrvatske države, a branitelji su njezin kamen-temeljac. Među njima, Janko Bobetko ima posebno mjesto u našim srcima”.
Uvijek bio na hrvatskoj strani
Bobetko je rođen 10. siječnja, 1919. godine u mjestu Crnac pored Siska u obitelji Ivana i Kate Bobetko kao jedan od četvorice sinova. Gimnaziju je završio u Sisku, a potom je upisao Veterinarski fakultet u Zagrebu.
Nakon što su mu ustaše 1941. godine ubile oca i tri brata pridružio se prvom sisačkom partizanskom odredu, osnovanom 22. lipnja 1941. godine u šumi Žabno pored Siska. Kod Špišić Bukovice kraj Virovitice bio je teško ranjen, ali je preživio i postao časnik JNA.
Nakon početka Domovinskog rata stavio se na raspolaganje mladoj hrvatskoj vojsci u stvaranju. “Nemam se čega sramiti, to više što sam uvijek bio na hrvatskoj strani”, govorio je kasnije.
U samostalnoj Hrvatskoj Bobetko se priključuje pokojnom predsjedniku Republike Franji Tuđmanu koji mu 10. travnja 1992. dodjeljuje čin generala zbora HV-a i imenuje zapovjednikom Južnog bojišta. Zapovijedao je snagama koje su izvodile vojne operacije u području Dubrovnika, Ploča i u dolini Neretve te oslobodile Dubrovnik i njegovo zaleđe.
Krajem iste godine, 20. studenoga, imenovan je načelnikom stožera HV-a, zamijenivši na toj dužnosti generala Antuna Tusa. Na toj je dužnosti ostao do umirovljenja 15. srpnja 1995. Od te godine pa do kraja 1999. bio je zastupnik HDZ-a u Saboru.
Umirovljeni general Bobetko objavio je 1996. knjigu “Sve moje bitke” u kojoj je opisao događaje iz nedavne hrvatske povijesti. U njoj je predočio dokumente i vojne zemljovide o vojno-policijskim akcijama “Čagalj” u bosanskohercegovačkom zaleđu južne Hrvatske, “Tigar” (oslobađanje Dubrovnika), “Maslenica”, “Medački džep”, “Bljesak” i “Oluja”.
“Imam čist obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag u svemu što sam radio i dovršio kroza svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život”, napisao je u toj knjizi.
Janko Bobetko (84) umro je 29. travnja 2003. godine u svojoj kući u Zagrebu.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
