Donald Trump planira smanjiti trgovinski deficit, zaštititi industriju i vratiti proizvodnju u SAD kroz uvođenje viših carinskih barijera. Postavlja se pitanje koje globalne posljedice slijede i tko će platiti najveću cijenu trgovinskih ratova? EU također želi braniti interese svojih građana i tvrtki, a važno je kako bi se trebala postaviti prema Trumpovoj politici.
Na ova pitanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovorili su analitičar Darinko Bago, financijski stručnjak Hrvoje Japunčić i prof. Kristijan Kotarski sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
>EU priprema protumjere na Trumpove carine; Von der Leyen: ‘Moramo štiti svoje interese’
Trumpova trgovinska strategija: Povratak proizvodnje u SAD i novi carinski pristup
Analitičar Darinko Bago kazao je kako od Trumpa očekuje da će uvesti cijeli niz carina na recipročnom principu.
– Ovo je neka vrsta njegovog izlaska sa svojim konceptom nove Amerika. A ta nova Amerika mene podsjeća na one blokovske sustave koje imaju i vanjskog i unutarnjeg neprijatelja. Ovo mi djeluje kao obraćanje masama: “Ovo su naši vanjski neprijatelji, mi sada s njima moramo ići u “rat”, moramo se postaviti tako da zaštitimo svoje interese, kazao je Bago.
Financijski stručnjak Hrvoje Japunčić kaže kako, ako se gleda ekonomija u dužem vremenskom periodu, ima razloga u kontekstu razmišljanja da se u Ameriku pokuša vratiti proizvodnja koja je primarno u proteklih 30-ak i više godina u stvari otišla u područja Azije i Južne Amerike od strane američkih kompanija.
– Dosadašnje politike su omogućile da europske kompanije otvore proizvodnju u susjednim američkim zemljama. S te strane gledajući, za očekivati su veliki porezni segmenti koji dolaze u nekoliko sljedećih tjedana, i bit će izuzetno bitni, ne samo za unutarnju ekonomiku Amerike, nego i svih onih ostalih sudionika, kazao je Japunčić.
– Ako gledate u kontekstu razumijevanja da je Amerika bila u minusu što se tiče roba, u plusu što se tiče usluga, i da je deficit koji je bio u proteklim godinama ostvarivan, financiran putem tržišta kapitala, odnosno financijskih tržišta, da li to sad znači da dolazi do promjene toga svega, pita se Japunčić.
>Trumpov carinski potres: Carine za EU diže na 24 posto, Kini 34, Indiji 26 posto….
Proturječnosti u Trumpovoj carinskoj strategiji
Prof. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu govorio je o carinskoj politici.
Kazao je i da će carine najviše ‘gađati’ države s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit.
– Generalno, postoje tri cilja. Reciprocitet, restrikcije, dakle želite eliminirati stranu konkurenciju, zaštititi domaću proizvodnju, i punjenje proračuna kroz carine. Međutim, ta tri cilja su oprečna. Trump konkretno, s jedne strane, njegov savjetnik kaže: “Mi ćemo napuniti carinama američki proračun.”
S druge strane, htjeli bi reindustrijalizaciju Amerike i seljenje proizvodnje iz Europe u Ameriku. E sad, ako želite stvoriti efekt seljenja europske proizvodnje u Ameriku, onda vam ne mogu carine puniti proračun, kazao je Kotarski.
Carine na automobile
Uz 25% carina na strane automobile stižu vijesti za carine – 34% Kina, 20% Europska unija, 46% Vijetnam, 32% Tajvan, 24% Japan.
– Zemlje koje su izabrane, odnosno Europska unija i ostale zemlje, to je za očekivati. On očigledno želi restrukturirati one koji su dominantno vezani za jednu vrstu kapitala i one koji su vezani za domaći kapital, njih afirmirati i koji su spremni investirati u budućnosti u tvornice i radna mjesta u Americi. Postavlja se pitanje kako će on naći radnike za ta radna mjesta, kaže Bago.
– A s druge strane, kažnjava one koji su pretežito bili vezani upravo za ove zemlje, s njima trgovali, prenosili, iznosili kapital iz SAD-a, dodao je.
>SAD danas uvodi carine na automobile: Koje zemlje će biti pogođene?
Što znači 20% za Europsku uniju?
– Značit će jako puno, kazao je Japunčić.
– Naravno da očekujemo da će Europska komisija odgovoriti i da će ići s određenom politikom reciprociteta uvođenja carinskih dažbina na određene američke segmente, moguće i vrlo širokih spektara, rekao je.
Što se tiče Europske unije – idemo razbiti jedan mit, kazao je Kotarski.
– A to je da države koje imaju suficit imaju polugu. Nemaju. Polugu ima onaj koji generira potražnju, onaj koji uvozi i koji je najveći svjetski uvoznik, potrošač u krajnjoj nuždi. Već više desetljeća SAD igra tu ulogu. Što to konkretno znači? Nama će prije biti ponestati američkih proizvoda koje ćemo cariniti nego Americi europskih koje će oni cariniti. Mi taj duel ne možemo dobiti, kazao je Kotarski.
– Instinktivno je kod naroda i kod političara odgovoriti agresijom. Ali govorimo koliko je to ekonomski racionalno. Jer ako mi sad ne možemo supstituirati neke američke uvozne stvari, onda nema smisla to cariniti iz razloga što ćemo povećati troškove proizvodnje za europske proizvođače i potrošače, rekao je.
Dodao je kako je rješenje produbljivanje jedinstvenog tržišta i više trgovine između država koje čine blok od 27 članica EU.
>EU uvodi protumjere na američke carine: Trump najavio odgovor
Kako će Amerika zadovoljiti potrebe za radnom snagom?
– Mislim da smo bili svjedoci, da je tržište rada, ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama nego u Europi pa i šire, strahovito promijenilo mnoge doktrine na tržištu. I pitanje je, bez obzira na rast i razvoj automatizacije, robotizacije i umjetne inteligencije, kako će Amerika zadovoljiti potrebe za radnom snagom u novim tvornicama.
Ako se Amerika bude zatvarala u kontekstu dostupnosti, to bi moglo postaviti ozbiljan izazov. Kako će se nositi s tim u budućnosti, ostaje nejasno, kazao je Japunčić.
Gdje je u svemu ovome Hrvatska?
Što se tiče Hrvatske, Bago kaže kako će poduzeća koja izvoze u Hrvatsku pretrpjeti štetu. Morat će ili smanjiti cijenu za 10% ili pronaći neki drugi mehanizam kako ostati konkurentna na američkom tržištu.
– S druge strane, ovo najviše pogađa Njemačku koja izvozi 30% više nego što uvozi iz SAD-a, a mi smo jako naslonjeni na njih, imat ćemo posljedične štete, naglasio je Bago.
– Mi otprilike od robnog izvoza u SAD trećinu čine farmaceutski proizvodi, što neće biti dobra vijest za hrvatske farmaceutske kuće koje izvoze u SAD. Što se tiče usluga, tu imamo suficit. Nekih 900 milijuna dolara više prodajemo usluga SAD-u nego konkretno oni nama, kazao je Kotarski.
– Više će biti problem što će biti s Njemačkom i Italijom kao našim najvažnijim trgovinskim partnerima, dodao je Kotarski.
‘Odlična prilika za EU da se posveti jačanju svog tržišta’
Japunčić kaže kako je ovo odlična prilika za Europsku uniju.
– Europa ima financijskog kapaciteta, Europa ima mogućnosti da sada u ovim okvirima možda i puno više se posveti rastu i jačanju svog unutarnjeg tržišta, istaknuo je Japunčić.
Bago je poručio kako će se sada vidjeti šteta što Hrvatska nema sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
– Mi smo dosad to izbjegavali tako da bi svoje proizvode plasirali preko Nizozemske, Velike Britanije ili na neki drugi način. Tamo bi se ostvarivala dobit i imali su sporazum da se ne treba dva puta plaćati porez. Sad će to biti destimulativno, barem za deset i više posto i problem, istaknuo je.
Izvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.