Obilježeno 90 godina Riječke biskupije: Hrvatski narod na ovim prostorima povijesne okolnosti nisu milovale

fah

Euharistijskim slavljem u katedrali Svetoga Vida u Rijeci u subotu su obilježene važne obljetnice Crkve na ovom području – 90 godina od uspostave Riječke biskupije, 45 godina Riječke metropolije, 15 godina Riječke nadbiskupije te 40 godina misništva i 15 godina biskupstva nadbiskupa Ivana Devčića, a biskup u miru Ivan Milovan istaknuo je kako hrvatski narod na ovim prostorima povijesne okolnosti nisu milovale, čak i pod prijetnjom nestanka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ova su područja stoljećima bila politički i crkveno cijepana i dijeljena, rekao je u propovijedi porečko-pulski biskup u miru Ivan Milovan.

“Povijesne okolnosti nam nikad nisu bile sklone, događaji nas nisu milovali”, kazao je. Kao mali narod, hrvatski narod bio je pritisnut sa svih strana od većih i jačih, dapače trajno ugrožen, čak i pod prijetnjom nestanka, naglasio je biskup Milovan.

No, dodao je, u 20. stoljeću su se težnje za samostalnom biskupijom sa sjedištem u Rijeci konačno ostvarile.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biskup Milovan je naglasio kako je danas ovdašnja Crkva svjesna da je pozvana na otvorenost i dijalog, s obzirom na to da se nalazi na zapadnim vratima Hrvatske, ali i da je njena uloga trajno svjedočenje vječnih vrijednosti evanđelja.

Nadbiskup Devčić – dječak s Krasna, riječki i pazinski đak, rimski student, intelektualac, profesor i odgojitelj

Govoreći o nadbiskupu Ivanu Devčiću, koji obilježava 40 godina misništva i 15 godina biskupstva, kazao je da je on “dječak s Krasna, riječki i pazinski đak te rimski student, intelektualac, profesor i odgojitelj. Čovjek otvorenosti, susreta i dijaloga a nadasve navjestitelj evanđelja i pastir ove mjesne Crkve”, rekao je biskup Milovan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječka biskupija utemeljena je odlukom pape Pija XI. 25. travnja 1925. godine. Njen prvi biskup bio je Isidoro Sain.

Budući da je u prvom razdoblju obuhvaćala Rijeku i mjesta oko nje te dio slovenskih mjesta, 1951. godine je slovenski dio predan na upravljanje ljubljanskom biskupu.

Godine 1969. je Riječkoj biskupiji pripojena dotadašnja Senjska, koja je djelovala kao Senjsko-modruška biskupija, s tim da je Modruška ukinuta. Tako je utemeljena Riječko-senjska nadbiskupija te ujedno Riječka metropolija. Prvi nadbiskup i metropolit bio je Viktor Burić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 2000. se od Riječko-senjske nadbiskupije odvaja Gospićko-senjska biskupija i nastaje Riječka nadbiskupija. Riječka metropolija, uz Riječku nadbiskpiju, danas obuhvaća i Gospićko-senjsku, Porečko-pulsku te Krčku biskupiju.

Ivan Devčić se rodio u Krasnu 1948. godine. Studirao je teologiju i filozofiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci te na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Doktorirao je 1980. godine a u međuvremenu postao svećenikom tadašnje Riječko-senjske nadbiskupije.

Predavao je filozofiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci, što je nastavio do danas na današnjoj Teologiji u Rijeci. Objavio je niz djela filozofske i teološke tematike, bavio se crkvenom poviješću te novinarsko-uredničkim radom. Papa Ivan Pavao II. ga je imenovao Riječko-senjskim nadbiskupom i metropolitom 2000. godine.

Nadbiskup Devčić član je stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK), a u HBK obnaša dužnosti predsjednika Odbora za sredstva društvene komunikacije i predsjednika Vijeća za laike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.