Odbor za Ustav: Sabor treba tražiti od Ustavnog suda rješenje dvojbi o potrebnom broju potpisa za referendum

Saborski Odbor za Ustav idućeg će tjedna predložiti Saboru da od Ustavnog suda zatraži tumačenje je li inicijativa “U ime obitelji” ispunila formalne pretpostavke za raspisivanje referenduma o izbornom sustavu na zahtjev 10 posto birača, nakon čega će prestati sve dvojbe o potrebnom broju potpisa za narodni referendum, najavio je danas predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP).

Način, mjesto, broj i vrijeme prikupljanja referendumskih potpisa najsporniji su u prijedlogu novog zakona o referendumu, o kojem se, u sklopu javne rasprave, raspravljalo na tematskoj sjednici saborskog odbora za Ustav.

Potpisi bi se prikupljali u tijelima državne uprave, ali uz rok koji bi se produljio na 30 dana i mogućnost elektroničkog potpisa sustavom e-građanin, rekao je predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin. Tako bi se svakog trenutka znalo koliko je potpisa prikupljeno, a uredi državne uprave su spremni i za taj posao, rekao je ministar uprave Arsen Bauk.

Grbin je istaknuo i snižavanje praga za uspjeh lokalnih referenduma, smanjenje potrebne potpore za raspisivanje lokalnog referenduma.

Ministar uprave Arsen Bauk je rekao kako je rupa u Ustavu a tiče se referendumske materije toliko velika da ju je teško pokrpati samo zakonom. Smatra da je dobro u raspisivanju lokalnog referenduma dobro postavljen prijedlog da ne bude za svaku lokalnu jedinicu jednak postotak, također da je potreban cenzus “za” glasova na referendumu da bi referendum bio uspješan. Što se tiče prikupljanja potpisa, smatra da je dosta liberalno reguliran, a još liberalnije se primjenjivao.

“Trenutno nemamo dobro reguliran način prikupljanja potpisa, moguće ga je bolje regulirati ako državna infrastruktura bude na raspolaganje, jedino treba prilikom ocjene drugih kriterija napraviti tako da to ograničenje, u odnosu na prikupljanje potpisa vani, da se onda nadomjesti povećanjem roka za prikupljanje potpisa”.

Takav način prikupljanja bio bi hendikep, rekao je sindikalist Krešimir Sever, ističući važnost da mjesta potpisivanja budu što bliže građanima.

“Iskustvo govori da što su potpisna mjesta bliže građanima, to oni lakše i potpisuju. Pitanje je želi li se stvoriti uvjete da se građani baš ne odlučuju na potpisivanje. Pogotovo kad znamo da su u nekim referendumima neki gradonačelnici reducirali broj javnih mjesta za prikupljanje u odnosu na neke druge – tu bi trebalo dodatno liberalizirati prostor”, kazao je istaknuvši kako bi vrijeme prikupljanja potpisa trebalo produljiti, ovo je nedovoljno. Također važno postaviti načela da se odgovor na to je li referendumsko pitanje ustavno ili ne dobije prije nego li organizator krene u prikupljanje potpisa.

“Pitanje da se jasno i konačno odredi broj potrebnih potpisa jer ako je jasno navedeno da je to 10 posto potpisa birača u Republici Hrvatskoj, onda je sasvim jasno da se ne govori o biračima izvan Hrvatske”, rekao je Sever te dodao: “jer ako je referendum neposredna volja građana o društveno važnim pitanjima, onda im to treba maksimalno otvoriti kao mogućnost”.

Profesor Nenad Zakošek je ustvrdio da se određena vrsta socijalnog nezadovoljstva artikulira u Hrvatskoj u obliku referendumskih inicijativa istaknuvši kako je važno da Hrvatski sabor prepozna ovakvu vrstu kriznih situacija i da primjereno odgovori.

Istaknuo je važnost suglasnost dvije najveće političke stranke u Hrvatskom saboru da se to regulira dodavši ponovno važnost utvrđivanja ustavnosti referendumskog pitanja prije odlaska u prikupljanje potpisa za referendumsku inicijativu – apel za izmijene Zakona o Ustavnom sudu.

Ograničavanjem mjesta prikupljanja potpisa je važno dobro razmisliti, te bi se trebalo jasno definirati javne prostore. Predložio je vremensko razdoblje 30 dana od početka prikupljanja potpisa.

Internetsko potpisivanje još nije testirano, upozorava Dragan Zelić iz GONG-a, dodajući da građanima treba vrijeme da bi otvorili račun e-građanina u Fini. Istaknuo je da prikupljanje potpisa u tijelima državne uprave stvara nelagodu kod građana u ugrožava tajnost izjašnjavanja. Također istaknuo je važnost jasnog određivanja gdje se smije a gdje ne smiju prikupljati potpisi. Naglasio je važnost prilagođavanja prikupljanja potpisa i za osobe s invaliditetom. Što se tiče potrebnog broja potpisa, smatra da to uključuje birače u Hrvatskoj kao i birače izvan Hrvatske, ali se treba raditi o zadnjem potvrđenom popisu birača. Financiranje referendumskih kampanja smatra da bi se trebalo regulirati kao i postaviti mogućnost odustanka od referenduma kroz postavljanja jačeg dijaloga vlasti i referendumske inicijative.

Milorad Pupovac (SDSS) smatra kako ured jamči sređenost, a trg jamči slobodu. Istaknuo je dvije mogućnosti – točno odrediti mjesta gdje će nositelji referenduma moći prikupljati potpisi, i kao drugo da država kao i u slučaju izbora odredi broj mjesta gdje će se u suradnji s državnim tijelima organizirati prikupljanje.

Vladimir Šeks (HDZ) je rekao da bi se uspješno i cjelovito razriješio cijeli kompleks referenduma nije dovoljna izmjena Zakona o referendumu, već su nužne izmjene Ustava i ustavnog Zakona o Ustavnom sudu.

“Postoji li politička volja da se cjelovito riješi pitanje referenduma, promjena Ustava i Zakona o Ustavnom sudu, to je ključno pitanje. Ako nema konsenzusa glavnih političkih stranaka, koje mogu osigurati dvotrećinsku većinu za promjenu Ustava, onda će ovo samo u jednoj maloj mjeri poboljšati opće referendumsku legislativu”, rekao je te dodavši: “Je li se taj konsenzus može dogovoriti, to trebaju razriješiti najodgovornije osobe u vodećoj političkoj stranci i vodećoj oporbenoj stranci”.

Naglasio je kako je riječ o njegovom osobnom mišljenju i kako ne može iznositi službena stajališta stranke kojoj pripada jer ih ne zna.

“Ako ne bude političke zrelosti kod najodgovornijih ljudi, tada će se samo parcijalno riješiti referendumska materija”, dodao je Šeks.

Inače, javna rasprava o novom zakonu o referendumu traje do početka studenog, a zatim slijedi saborska rasprava u dva čitanja.