Moždani udar na drugom je mjestu po uzroku smrtnosti kako globalno tako i u Hrvatskoj, a u svrhu prevencije najvažnije je rano prepoznavanje bolesti i adekvatno zbrinjavanje bolesnika, edukacija o zdravim životnim navikama kao i savjetovanje o prehrani, nepušenju te provođenje različitih akcija kojima bi se opća populacija informirala o svim čimbenicima rizika, istaknuto je u utorak na saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku na kojem je predstavljena inicijativa donošenja Nacionalnog programa prevencije i liječenja moždanog udara.
Predsjednica Odbora Strenja Linić predstavila je inicijativu donošenja Nacionalnog plana borbe protiv moždanog udara, posebno u svjetlu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara 29. listopada na temu “Koji je tvoj razlog da spriječiš udar?”. Osvrnula se na osnovne elemente Programa kao što su potreba široke primjene preventivnih mjera, bolja dostupnost svih terapijskih mogućnosti, ujednačavanje praksi i modaliteta liječenja kao i definiranje neurološke mreže ustanova i zdravstvenih djelatnika kao bitnih čimbenika u borbi protiv ove bolesti koja se nalazi na drugom mjestu po uzroku smrtnosti kako globalno tako i u Hrvatskoj.
Akademkinja Vida Demarin posebno je naglasila važnost podizanja svijesti o čimbenicima rizika za moždani udar te važnost promjena u životnom stilu kako bi se smanjila mogućnost da do njega dođe. “Oko 90 posto svih moždanih udara povezano je s deset rizičnih čimbenika koji do njega dovode”, naglasila je Demarin.
Osnovne elemente Nacionalnog programa liječenja moždanog udara predstavili su vodeći stručnjaci iz područja cerebrovaskularnih bolesti – članovi Radnih skupina koje rade na donošenju sveobuhvatne strategije za prevenciju i liječenje moždanog udara.
Predstavljeni su podaci istraživanja o smrtnosti i invaliditetu uzrokovanom moždanim udarom, vodećim čimbenicima rizika kao što su visok tlak, nepravilna prehrana, pušenje, konzumacija alkohola i prekomjerna težina te je istaknuta važnost prikupljanja podataka i bolničkih i vanbolničkih statistika čimbenika smrtnosti kao i unaprjeđenje prikupljanja svih ostalih relevantnih informacija i stvaranje nacionalnog registra moždanog udara čime bi se poboljšala kvaliteta skrbi, ali i prevencija, tog javnozdravstvenog problema.
Govorilo se o smjernicama za preventivnu i sekundarnu prevenciju, ujednačavanje praksi zbrinjavanja i liječenja kao i o potrebi koordiniranih kampanja i akcija podizanja svijesti o posljedicama moždanog udara. Naglašeno je da je u svrhu prevencije najvažnije rano prepoznavanje bolesti i adekvatno zbrinjavanje bolesnika, edukacija o zdravim životnim navikama kao i savjetovanje o prehrani, nepušenju te provođenje različitih akcija kojima bi se opća populacija informirala o svim čimbenicima rizika.
