Uz ogroman broj vlastitih nekretnina, država baca milijune na najam poslovnih prostora

Iako je u posjedu više od milijun nekretnina, država i dalje (ne)opravdano troši novac na milijunske iznose najma privatnicima, među kojima su neke od od najprofitabilnijih tvrtki u zemlji.

U Registar državne imovine upisano je vlasništvo države nad više od milijun nekretnina. Na popisu je više od 27.000 stanova, gotovo 11.000 poslovnih objekata i 70 vila.

Veliki broj nekretnina bivše JNA, vojarni, zgrada, zemljišta i dalje je u neriješenim administrativnim i birokratskim blokadama.

U vlasništvu države samo u Zagrebu nalazi se 1470 nekretnina.

Istodobno Vlada, njezina ministarstva i uredi godišnje izdvajaju četiri milijuna i 150 tisuća eura za plaćanje najma prostora za rad privatnicima, prema podatcima Narodne stranke reformista.

Tako npr. Pliva od 2012. iznajmljuje poslovnu zgradu u Vukovarskoj u Zagrebu Ministarstvu pravosuđa za što godišnje iz proračuna dobije milijun i 154.400 eura. Ugovor o najmu sklopljen je u mandatu Milanovićeve Vlade, a jedan od pregovarača u vrijeme sklapanja 2012. bio je tadašnji Tevin financijski šef, Tihomir Orešković.

Krajem prosinca 2015. Trgovački sud u Zagrebu presudio je da država treba Elektroprometu, tvrtki čiji je dioničar i predsjednik Nadzornog odbora poduzetnik i vlasnik portala Dnevno hr. Michael Ljubas, isplatiti preko 20 tisuća kuna zatezne kamate za najam zgrade Elektroprometa u koju je 2011. preseljen zagrebački Prekršajni sud. Ugovor o zakupu zgrade Elektroprometa za potrebe zagrebačkog Prekršajnog suda bio je sklopljen u veljači 2011. kada su tu odluku predstavnici Ministarstva pravosuđa proglasili odličnim potezom.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) s privatnom tvrtkom Officium partneri d.o.o. ugovorila je preseljenje 1. rujna 2012. u Sky office, prestižni poslovni toranj u zapadnome dijelu Zagreba za koji plaća 12,3 milijuna kuna godišnje.

Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova po odluci Vlade 2013. preselilo se u prostore Privredne banke Zagreb.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, unajmilo je cijelu zgradu na Sveticama od splitske tvrtke “Svetice Centar”, za što izdvaja 100.000 eura mjesečno.

Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) 2013. godine osnovao je trgovačko društvo “Državne nekretnine”. Tadašnji predstojnik DUUDI-ja Mladen Pejnović tvrdio je da se za tridesetak zaposlenika nije mogao pronaći adekvatan prostor u državnom vlasništvu i zato su se početkom 2015. smjestili u privatnu zgradu gdje će plaćati najamninu od čak 420 tisuća kuna na godinu.

Jedna od većih afera vezanih uz najam poslovnih prostora iz razdoblja Kukuriku Vlade svakako je preseljenje iz državnih prostora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Zagreb Tower.

SDP-ova ministrica Mirela Holy na početku mandata Vlade Zorana Milanovića, od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom dobila je državnu zgradu u Krajiškoj ulici za tu namjenu, te osigurala dio sredstava od jednog američkog fonda za zaštitu okoliša. No s dolaskom Mihaela Zmajlovića plan se Ministarstva mijenja, i kao najbolja opcija počinje se promovirati zakup privatnog prostora.

Na Ksaveru se rabio prostor od 3768 metara četvornih, od čega je 2830 kvadrata bilo u državnom vlasništvu. Ukupni troškovi na Ksaveru Fond su koštali 4,2 milijuna kuna, odnosno 92,45 kuna po metru četvornome. Selidbom u Zagreb Tower situacija se mijenja, i to na štetu Fonda, a ukupni troškovi rastu gotovo za trećinu, odnosno za 29,6 posto. Za 5452 metra četvorna Fond Zagreb Toweru u pet godina treba platiti 4,18 milijuna eura, odnosno 15,87 eura po metru četvornome, navodi Slobodna Dalmacija.

Ministar Zmajlović tvrdio je će se preseljenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Agencije za zaštitu okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u poslovnu zgradu Zagrebtower, postići ušteda od 3,5 milijuna kuna godišnje u državnom proračunu.

Zbog afere Zagreb tower ORaH je 2015. podnio kaznene prijave protiv ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića, šefa Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Svena Muellera te predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladena Pejnovića, zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela prijevare, prijevare u gospodarskom poslovanju i zloporabe položaja i ovlasti.

Bivši ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša (AZO) Neven Voća upravo je iz razloga poskupljenja najamnine odbio selidbu ove okolišne institucije u Zagreb Tower. Otpor je na koncu rezultirao njegovom gotovo istodobnom ostavkom i smjenom.

Nakon što su odlukom Milanovićeve Vlade brojne državne institucije preseljene u privatne zgrade i dogovoreno plaćanje visokih najamnina, u travnju 2015. Vlada u sklopu racionalizacije troškova usvaja i svim ministarstvima prosljeđuje preporuku da državne agencije, zavodi i druga državna tijela koja nisu smještena u državnim zgradama ne smiju unajmljivati prostor skuplji od 11 eura po kvadratnom metru.

Slaven Dobrović, današnji ministar zaštite okoliša i energetike izjavio je krajem ožujka 2016. da nema ni govora o preseljenju Ministarstva iz Zagreb Towera bez obzira na mišljenje Državne revizije.

Iako je Državni ured za reviziju zaključio da u Zmajlovićevom mandatu nije smjelo doći do selidbe Ministarstva i okolišnih institucija u Zagreb Tower jer je ona preskupa i bespotrebna, Dobrović je odustajanje od preseljenja pravdao skupoćom i da “ne postoji adekvatan prostor u kojem bi zajedno funkcionirali Ministarstvo, Fond i HAOP”. Uz to je tvrdio i da bi zakupodavac imao pravo na naknadu od čak 26 milijuna kuna ako bi Ministarstvo raskinulo ugovor prije isteka najma. Spominjao je i troškove preseljenja.

Ugovorena zakupnina mjesečno iznosi 71.275 eura za prostor od 5452 četvorna metra. Međutim Slobodna Dalmacija ističe da u bivšem Vjesnikovom neboderu (sada u vlasništvu države) ima mjesta za tri takva ministarstva i da je već na raspolaganju 10.000 četvornih metara poslovnih prostora koji zjape prazni.