(VIDEO) Dobrović: ‘Ministar Ćorić nije svjestan da se otpad vozi 100 km dalje nego što treba’

Foto: Snimka zaslona

Klimatske promjene rastuća su prijetnja u 21. stoljeću i izazov za čovječanstvo. O klimi se raspravljalo i u Saboru. Predstavljena je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2040., s pogledom na 2070. godinu.

Koji su uzroci, a koje posljedice? Je li Hrvatska već pod utjecajem klimatskih promjena? Što možemo očekivati na našim prostorima?

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su: Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, Mihael Zmajlović, saborski zastupnik (SDP), predsjednik saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Slaven Dobrović, saborski zastupnik (MOST), predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, prof. dr. sc. Branko Grisogono, klimatolog, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog, akademik Mirko Orlić, oceanograf, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Tomislav Ćorić kaže kako je danas bilo Vijeće za zaštitu okoliša EU-a i nužna je bila njegova nazočnost u Bruxellesu.

“Imali smo niz ozbiljnih tema. Imao sam razgovor s aktivisticom gospođicom Thunberg, čitav niz zaključaka, rasprava koje smo vodili na razini Vijeća. Što se tiče primjedbi zastupnice Taritaš, moji su suradnici bili u Saboru, siguran sam da su dobro odradili svoj posao”, kaže Tomislav Ćorić.

Zmajlović: Strategija je stručno napravljena, dokument koji Hrvatska treba imati

“Pitanje je li ta strategija izrađena da se primjenjuje ili da Hrvatska deklaratorno odradi svoj posao. Treba odraditi rješavanje klimatskih promjena. Ugljični razvoj Hrvatske je ključan za razvoj i proizvodnju Hrvatske, a ona čuči u ladicama. Imamo ogromne prilike za razvoj poduzeća, industrije, koju treba transformirati s tim europskim sredstvima. Vlada u 4 godine mandata nema niti jedan konkretan potez glede okoliša”, ističe Zmajlović.

Ćorić: Treba spriječiti daljnje negativne klimatske učinke

Tomislav Ćorić smatra kako strategija detektira uzroke i posljedice na čitav niz segmenata hrvatskog gospodarstva i društva od segmenta poljoprivrede, aquaculture, prostornog planiranja, zdravlja, na koje klimatske promjene ostavljaju trag.

“Treba raditi na tome da se spriječe daljnji klimatski negativni učinci, potrebno je učiniti ulaganja u sljedećem 20-godišnjem razdoblju. Svaki novi iskorak i megavat energije znači poboljšanje stanja. Radi se i na niskougljičnoj strategiji, na tome rade ljudi koji nisu po političkoj liniji nego stručnosti. U području gospodarenja otpadom, donijeli smo zakon o gospodarenju otpada koji je donesen 2017. godine. Sve ono što je učinjeno u području infrastrukture to je učinjeno u posljednje 4 godine. Načet je ekološki sustav i cijeli svijet mora reagirati. Thunberg radi ekološki aktivizam i pritisak na međunarodne vlade svojim klimatskim aktivnostima. Šteta u turizmu će biti, zbog klimatskih promjena. Ovaj strateški dokument je napravljen za sljedećih 20-50 godina. Nužno je ići kroz europska financiranja u nove projekte. Zagovaramo novi zeleni smjer. ”

Dobrović: Strategija je donesena slučajno

“Ministar će moći reći da je ispunjen cilj. A događa se zapravo-ništa! Govori se o akcijskim planovima, a nitko ne gleda da se troši krivo. Isti otpad se odvozi 100 km dalje nego treba. Ministar Ćorić toga nije svjestan. Tek se 2019. godine raspisao natječaj za sortirnice i kompostane. Kompostane daju koristi koje potiče Thunberg. Kompostiranje se ne provodi jer se stavljaju administrativne stvari na prvo mjesto”, naglašava Slaven Dobrović.

Zmajlović smatra kako nema razloga zašto se strategija u 5 godina nije donijela i implementirala.

“Kod nas je porast uvoza starijih vozila, većeg udjela CO2, sve zbog nedostatka fiskalne politike jer se Vlada želi dodvoriti narodu. Vlada treba osigurati poticaje za kupovinu novih vozila, kako bi svi građani mogli imati nova i sigurna vozila s niskim emisijama, za to novac postoji. Postoji globalni problem klimatskih promjena i Hrvatska je na udaru. Političari trebaju shvatiti veliku odgovornost kao i ministar koji raspolaže velikim financijskim resursima. Otpadne vode se ne shvaćaju kao ozbiljni resurs”, kaže Zmajlović.

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike objašnjava kako se ove godine otvara natječaj za sufinanciranje električnih automobila te financiranje električnih vozila u javnom prijevozu.

Branko Grisogono: Hrvatska kasni 20 godina u reakcijama na klimatske promjene

“Klimatski sustav je kompleksan kao ljudski organizam, sve je više energije, topline. U takvim sustavima raste mogućnost za ekstremne događaje i mi tu ulažemo energiju i tu situacija nije dobra. Duga suhoća je primarni okidač za požare. Mi imamo probleme sa sušom, požarima, poplavama, dizanjem razine mora, oceana, a to se odražava u poljoprivredi, turizmu i stočarstvu. Klimatski ekstremi su prisutni zbog suše koja je glavni uzrok. Tu je obično povezana ekonomija, politika i ratovi, mi nismo naučili reagirati adekvatno. Hrvatska se treba udružiti da se ti problemi riješe. Dosta stanovništva je iz sela prešlo u gardove. Najviše štete će imati siromašni”, ističe Branko Grisogono.

Orlić: Najrazvijenije zemlje su najveći problem

Mirko Orlić kaže kako je strategija bazirana na simulacijama i to meteorološkom, dobro da postoji, ali još treba poraditi na strategiji.

“Razina mora se povisila za 20 cm, brzina porasta se povećala, mi to ne vidimo u srednjoj razini, ali to se vidi u meteorološkim ekstremima. Poplave postaju sve češće i dugotrajnije. Emisija stakleničkih plinova, o tome ovisi. U Siriji je u zadnje vrijeme bilo nekoliko razina suša”, objašnjava Orlić.

“Najveći problem potiče od najrazvijenijih zemalja, a najviše problema će imati siromašne zemlje”, dodaje Orlić.

Mihael Zmajlović objašnjava da sve što se učini u Hrvatskoj, neće ništa riješiti globalno, no to ne znači da ništa ne poduzimamo.

“Globalne institucije moraju jačati, ako nastavimo s ovakvim postupanjima, katastrofa je neizbježna. Moramo koristiti industriju da poboljšamo uvjete i stvaranje novih radnih mjesta u državi”, smatra Zmajlović.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT