Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović-Einwalter u svom izvješću za prošlu godinu dokumentu iznosi analizu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj, a dotiče se i opasnosti koje predstavljaju klimatske promjene. Što pravobraniteljica kaže o toj temi, pročitajte u nastavku.
> Što u svom izvješću za 2024. godinu donosi Pučka pravobraniteljica?
„Ekstremni vremenski uvjeti, toplinski valovi, suše, požari i poplave, gubitak bioraznolikosti i pitke vode, neke su prirodne posljedice klimatskih promjena“, započinje pravobraniteljica.
Pravobraniteljica o klimi u Hrvatskoj 2024.
„2024. godina je u cijeloj RH bila ekstremno topla, a DHMZ je zabilježio najtoplije ljeto u većini područja od kada se obavljaju mjerenja. Iznimno duga razdoblja vrućine u srpnju i kolovozu zahvatila su primarno Dalmaciju i Slavoniju. U Slavonskom Brodu zabilježena su tek četiri dana s temperaturom nižom od 30°C, a u Dalmaciji samo dva. Dugotrajnu vrućinu dodatno su pojačali toplinski valovi kojih je u unutrašnjosti bilo tri, a na Jadranu četiri.
Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) je navela da je zbog dugog sušnog razdoblja i visoke temperature opasnost od požara u 2024. bila veća nego u 2023. godini, a među najvećim su bili požari u srpnju u Skradinu i Tučepima. Požari su izbijali i na odlagalištima otpada te postrojenjima za zbrinjavanje/obradu komunalnog otpada te skupljanje i sortiranje glomaznog otpada“, piše pravobraniteljica.
Nadalje, piše pravobraniteljica: „Među drugim ekstremnim događajima ističe se razorna tuča u srpnju u Bošnjacima nakon koje je proglašena prirodna nepogoda. Uz pristup temi iz aspekta zaštite ljudskih prava svih građana, temi pristupamo i iz aspekta jednakosti i suzbijanja diskriminacije, a s obzirom da štetni učinci klimatskih promjena najteže pogađaju najranjivije u društvu, uključujući osobe slabijeg socio-ekonomskog statusa, starije životne dobi, narušenog zdravstvenog stanja i osobe s invaliditetom”.
> Za sve su krive klimatske promjene
Pravobraniteljica i načelo jednakosti u Zakonu o klimatskim promjenama
Pučka pravobraniteljica je potom ukazala da je učinkovitost sustava vatrogastva i civilne zaštite ključna za zaštitu ljudskih prava pri rizičnim događajima poput poplava, požara ili potresa. Podsjetila je da su u Posebnom izvješću o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe u Vukovarsko-srijemskoj županiji iz 2014. godine dane preporuke za sve rizične događaje čije posljedice mogu utjecati na ostvarivanje ljudskih prava.
Prihvaćen je prijedlog pučke pravobraniteljice iz studenoga 2024. godine da se u Prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja doda “načelo jednakosti“, a pozitivno je i uvođenje cilja postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine, s obzirom da to nije propisano u postojećem Zakonu niti u Strategiji niskougljičnog razvoja iz 2021. godine.
> Tomašević planira ublažiti učinke klimatskih promjena i zaštititi ozonski sloj iznad Zagreba
Klimatske promjene utječu na pravo na život i pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života
Pravobraniteljica upozorava da prirodni plin “otežava postizanje cilja klimatske neutralnosti”, te piše: “Štetne posljedice klimatskih promjena ne poznaju državne granice, što prepoznaje i praksa ESLJP-a. U travnju 2024. godine je Veliko vijeće ESLJP-a u predmetu KlimaSeniorinnen protiv Švicarske (br. 53600/20) potvrdilo povredu prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života starijih žena iz Švicarske zbog izostanka provedbe dovoljnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena”.
U slučaju Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i 32 države (br. 39371/20), među kojima i RH, tužitelji su tvrdili da su veliki šumski požari, posebice iz 2017. godine, i toplinski valovi, posljedica nepostupanja tuženih država da sukladno obvezama iz Pariškog sporazuma prosječnu temperaturu zadrže na razini 2°C nižoj nego u predindustrijsko vrijeme.
Iako je zahtjev proglašen nedopuštenim, utjecao je na osvještavanje o posljedicama požara izazvanih klimatskim promjenama te odgovornosti država za poduzimanje učinkovitih mjera protiv klimatskih promjena, kako bi se štitilo pravo na život i pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života, zajamčeno EKLJP-om”, dodaje pravobraniteljica.
> Guverner Floride DeSantis novinaru očitao lekciju o uraganima i klimatskim promjenama
Potrebno je proglasiti klimatsku i ekološku krizu?!
Na kraju, pravobraniteljica zaključuje: “Unatoč sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, nije provedena preporuka pučke pravobraniteljice dana Hrvatskom saboru da proglasi klimatsku i ekološku krizu te uvede procjenu utjecaja zakona i proračuna na klimu i ljudska prava, koja je prvi puta dana u (posebnom) Izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u RH (2013.- 2020.).
U odgovoru na ovu preporuku Vlada RH je navela da je Hrvatski sabor razmatrao ovu temu pri raspravi o Prijedlogu rezolucije o klimatskoj i okolišnoj krizi, na koji je Vlada RH dala mišljenje o njegovu neprihvaćanju te ga nije podržao ni Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Ukazuje se da stoga Prijedlog nije bio prihvaćen te da ni ova preporuka nije u planu provedbe.
> EU: Nedovoljna borba protiv klimatskih promjena je kršenje ljudskih prava?!
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.