Ostojić: Slovenija podizanjem žice baca novac, treba poštivati dogovoreno

Slavonski Brod, 11.11.2015. - Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojiæ održao je kratki brifing o stanju u zimskom prihvatnom tranzitnom centru za izbjeglice u Slavonskom Brodu. foto HINA / mm

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić smatra da je podizanje žice na slovenskoj granici prema Hrvatskoj bacanje novca i da bi učinkovitije bilo ispunjavati dogovorene obveze, u vezi s čim je najavio inicijativu za novi sastanak ministara unutarnjih poslova jer, kako je kazao, videokonferencije nisu učinkovite.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Podizanje žice je nepotrebno bacanje novca. Puno važnije bi bilo da naprave privremeno utočište za izbjeglice, kapaciteta kao i ovo naše, prilagođeno za zimske uvjete. Umjesto toga pokušavaju poslati signal da se granice postepeno zatvaraju, a on ima suprotan efekt tako da još više ljudi dolazi”, izjavio je ministar Ostojić na redovnoj konferenciji za novinare u tranzitnom centru za izbjeglice u Slavonskom Brodu.

Ostojić smatra da nije uvjerljivo opravdanje slovenskog premijera Mire Cerara da se “barijera” podiže radi usmjeravanja nadolazećeg vala izbjeglica poslije završetka dvodnevnog štrajka lučkih radnika u Grčkoj, koji je nakratko zadržao prelazak tisuća migranata s grčkih otoka na kopno, pa prema Makedoniji i dalje preko balkanske rute. Veliki dio tog vala već je prošao kroz Sloveniju, ustvrdio je Ostojić.

Podsjetio je kako je već bila slična situacija, val s 36.000 izbjeglica, i da su svi bili zbrinuti. “Nema nikakvog usmjeravanja nenadziranog ulaska jer Hrvatska poštuje planove. Koji su stvarni razlozi za ovakvu odluku ja ne mogu komentirati”, rekao je Ostojić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odbio je i insinuacije da je razlog za podizanje žice na granici proboj izbjeglica koji se dogodio na granici prije mjesec dana. Ministar kaže kako su za to krivi sa slovenske strane jer su devet sati zadržavali prijem izbjeglica uz izmišljeni izgovor da Austrija prima manji broj.

Najavio je danas novu inicijativu za sastanak ministara unutarnjih poslova i insistiranje na realizaciji Juncknerovog plana. Aktualne videokonferencije nisu učinkovite, rekao je ministar. “Nakon 25 dana jedino Hrvatska je ispunila dogovorene obaveze. Naš je kapacitet 5000 ljudi, kad bi tako bilo u Srbiji, Mađarskoj, Makedoniji, Sloveniji, Austriji, Bugarskoj mogao bi se kontrolirati svaki izbjeglički val”, ističe Ostojić uz podsjećanje da rješavanje problema treba krenuti od Grčke.

Hrvatska registrira izbjeglice, ali kao ni Slovenija još ne unosi podatke u zajednički sustav

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar je demantirao i prozivke iz Slovenije da Hrvatska ne registrira izbjeglice koje prolaze prema Sloveniji. Prema njegovim riječima, izbjeglice su registrirane, ali Hrvatska ne razmjenjuje podatke. “Naši podaci ne idu u sistem, jer prva zemlja prihvata to ne radi. Mi ćemo podatke unositi u zajednički sistem onog dana kad se to počne raditi u hot spotovima u Grčkoj”, rekao je Ostojić pojašnjavajući da na taj način Hrvatska štiti svoje interese kako ne bi postala hot spot točka za povrat izbjeglica koje ne ostvare pravo na ostanak u Europi.

Zašto Slovenija ne unosi podatke u zajednički sustav registrirane izbjeglice, pitao je i poručio da Slovenija prigovore oko registracije može usmjeriti jedino prema Grčkoj.

Ostojić je pojasnio kako nema mogućnosti da Njemačka izbjeglice vraća u Hrvatsku, jer nema dokaza da je izbjeglicama prvi ulaz u EU bio kroz Hrvatsku, te da takvih i nije bilo, a ako ih i bude Hrvatska taj broj može zbrinuti”, odgovorio je Ostojić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na upit novinara, Ostojić je potvrdio da Hrvatska ima podatke o strukturi izbjeglica, iz kojih zemalja dolaze, koja im je etnička i vjerska pripadnost, ali te podatke nije želio iznositi navodeći da su od interesa za Hrvatsku.

Ostojić je rekao da u ovom trenutku nema potrebe za usporavanje prolaska izbjeglica jer Njemačka još dnevno prima 6500 osoba. U tranzitnom centru za izbjeglice trenutno je boravi oko 2000 izbjeglica. Sav izlaz sa Slovenijom obavlja se na graničnim prelazima koje kontinuirano za svaku grupu određuje slovenska strana.

Tijekom 58 dana izbjegličke krize u Hrvatskoj je registrirano ukupno 358.506 izbjeglica, njih 7.400 kroz Hrvatsku je prošlo u protekla 24 sata, rekao je Ostojić.

Od početka izbjegličke krize potrošeno 22 milijuna kuna iz robnih zaliha

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od početka izbjegličke krize iz državnih robnih zaliha do sada je potrošeno roba u vrijednosti 22 milijuna kuna, rekao je pomoćnik ministra gospodarstva i ravnatelj Ravnateljstva za robne zalihe Ivo Miletić u srijedu u tranzitnom centru za izbjeglice u Slavonskom Brodu.

Dodao je i da opskrba centra teče bez problema. “Mi smo spremi da svu opskrbu za potrebe migranata obavimo i u narednom periodu. U tijeku je i nabava goriva, tako da u narednih pet mjeseci ovaj sustav može funkcionirati autonomno. Ocjenjujemo da za dio roba kojima se centra opskrbljuje iz robnih zaliha mjesečno trebamo 7-10 milijuna kuna”, rekao je Miletić.

Robne zalihe za izbjeglički centar u Slavonskom Brodu osiguravaju hranu, gorivo, šatore, higijenske potrepštine, kontejnere, krevete.

Miletić je komentirao i upit novinara o nadoknađivanju potrošenoga iz fonda Europske unije namjenjenog za ublažavanje izbjegličke krize. “Sav taj novac nadoknadit ćemo iz proračuna Europske unije. Sva ova sredstva koja se sada troše, dopunski su odobrena od strane ministarstva financija i uredno se knjiže. Očekujemo da će to do zadnje lipe biti plaćeno iz EU proračuna”, kazao je Miletić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.