Olimpijske igre (OI) uvijek su i političke igre, a svečanosti otvaranja jedinstvena prilika da zemlja domaćin pošalje svijetu poruku o sebi. Od Berlina 1936. godine, preko bližih nam Pekinga 2008., Londona 2012., Sočija 2014. ili najsvježijeg Pariza 2024. Zemlje domaćini su pričom s otvaranja OI-ja pričale svijetu o svojoj prošlosti i još više o svojoj sadašnjosti, piše Višnja Starešina za Lider.
Zbog te ciljane, u biti političke poruke, države koje žele pokazati svoju snagu i vitalnost iznimno se trude dobiti organizaciju OI-ja. I pritom ne štede novac, koji doživljavaju kao ulaganje u vlastiti imidž. Zato je Kina 2008. godine u Pekingu organizirala dotad daleko najskuplji OI u povijesti, uloživši u njegovu neposrednu organizaciju dotad nezamislivu svotu od 44 milijarde dolara. Bilo je to vrijeme kineske ekspanzije na globalnom planu.
>Starešina: Jedini izazov za Plenkovića znati je nositi se s malo podrezanim egom
Rusko ‘preskakanje‘ Kine
Zato je Ujedinjeno Kraljevstvo, svjesno da se ne može s Kinom nadmetati u novcu, u Londonu 2012. organiziralo OI za ‘samo‘ 8,7 milijardi dolara. Ali s ceremonijom otvaranja koja do danas slovi kao najuspješnija i najduhovitija. Zato je Vladimir Putin na zimskom OI-ju u Sočiju (koji je u pravilu jeftiniji od ljetnog jer ima znatno manje sudionika) odučio ‘preskočiti‘ Kinu, uloživši u organizaciju OI-ja čak 51 milijardu dolara. Što Soči i danas čini najskupljim Igrama u povijesti.
Bilo je to vrijeme kada je na globalnom planu Kina već ozbiljno pretekla Rusiju, a Putin već bio duboko u projektu ruskog svijeta. Imperijalnog širenja Rusije na susjedne države. Još prije nego što je OI u Sočiju zatvoren, Putin je počeo operaciju aneksije Krima. Svjestan da se ne može financijski natjecati s Kinom ili Rusijom, francuski predsjednik Emmanuel Macron naumio je na OI-ju u Parizu pobijediti Ujedinjeno Kraljevstvo. U umjetničkom dojmu. Upriličiti u Parizu nešto neviđeno. I to se zaista dogodilo.
Glavno iznenađenje OI u Parizu
No nije glavno iznenađenje bilo izmještanje svečanog otvaranja sa stadiona, prvi put u povijesti OI-ja, na Seinu i ulice Pariza. Kao što je to bilo planirano. Glavno je iznenađenje postao ‘inovativni‘ prikaz čuvene da Vincijeve slike ‘Posljednja večera‘. U kojoj su Isusa i apostole glumili transrodni, drag queen izvođači. Odmah su reagirali vlasnik X-a (nekadašnjeg Twittera) Elon Musk, katolički svećenici u Francuskoj, političari i javne osobe konzervativnije orijentacije diljem svijeta, ocjenjujući performans kao izrugivanje i uvredu za dvije i pol milijarde kršćana u svijetu.
S druge strane, francuski predsjednik zahvalio je umjetničkom direktoru spektakla Thomasu Jollyju i ‘njegovu kreativnom geniju na grandioznom spektaklu‘. ‘Kreativni genij‘ Jolly je objasnio da to što je prikazao zapravo nije bio inovativni prikaz da Vincijeve ‘Posljednje večere‘, već poganskih obreda, dolivši novo ulje na vatru… Nastavci slijede.
Nenadmašni Boyle
No što se zapravo dogodilo? Francuska je ceremonijom otvaranja OI-ja, uključujući i drag queen izvedbu ‘Posljednje večere‘, poslala svijetu poruku o današnjoj sebi. Upravo kao što je to napravila Kina u Pekingu 2008., UK u Londonu 2012. ili Rusija u Sočiju 2014. godine.
Kina je angažirala najbolje državne umjetnike kako bi ispričali svijetu dvodijelnu priču o Kini. O bogatoj povijesnoj tradiciji i o suvremenoj snažnoj Kini koja promovira harmoniju u svijetu.
Vladimir Putin je uoči aneksije Krima poslao priču o velikoj Rusiji u vrlo modernom izričaju. Ispričanu iz dječje vizure, preko djevojčice zvane – Ljubav.
Velika Britanija je svečanost otvaranja OI-ja u Londonu povjerila slavnom i nagrađivanom filmskom redatelju Dannyju Boyleu, čiji je četverosatni prikaz UK-a do danas po mnogima ostao nenadmašan. A kulminirao je spotom Jamesa Bonda (Daniel Craig) koji ulazi u Buckinghamsku palaču da bi poveo kraljicu u specijalnu misiju. I kraljica (istinska kraljica Elizabeta II.) spremno, u pratnji svojih korgija, ulazi u helikopter… da bi se spot nastavio uživo na stadionu, gdje kraljica slijeće helikopterom da bi otvorila Olimpijske igre. To je duhovita inovativnost.
Neostvareni glumac Emmanuel Macron
Francuski predsjednik i neostvareni glumac Emmanuel Macron osobno je za umjetničkog direktora svečanosti otvaranja OI-ja odabrao Thomasa Jollyja, gotovo anonimnoga kazališnog redatelja, LGBTQ aktivista, koji obožava ‘dekonstruirati‘ klasična umjetnička djela, od Shakespearea nadalje.
Transrodni prikaz da Vincijeve ‘Posljednje večere‘ vjerojatno je uistinu njegov inovativni vrhunac. Ali nije time Jolly uvrijedio kršćane. Time je Emmanuel Macron pokazao sebe i stanje duha u suvremenoj Francuskoj, u današnjoj Europi… A to je mnogo ozbiljnija dijagnoza.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
 uvijek su i političke igre, a svečanosti otvaranja jedinstvena prilika da zemlja domaćin pošalje svijetu poruku o sebi.){kind=link}