Otvoreno: Međunarodna arbitraža zbog konverzije švicarskog franka

Talijanski Unicredit podigao je tužbu protiv Hrvatske pred međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog troška konverzije kredita u švicarskim francima. Osim vlasnika Zagrebačke banke to će navodno učiniti i ostale inozemne banke-majke koje su vlasnice hrvatskih banaka. Hoće li naša zemlja morati platiti više od milijarde eura zbog pomoći dužnicima u švicarskim francima? Može li Hrvatska dobiti taj spor? Je li moguća nagodba? Kako će proći građani koji su napravili konverziju? Na ta i druga u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala na HRT-u odgovore su dali SDP-ov Peđa Grbin, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović, Dominik Vuletić iz Udruge Franak i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Peđa Grbin pojasnio je kako međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu nije nadležan za rješavanje ovog spora. Tvrdi da je Hrvatska potpisivanjem ugovora o ulasku u Europsku uniju stekla pravnu stečevinu Unije među kojima se jamči da se državi članici ne može suditi pred međunarodnim arbitražnim sudom već su za takve slučajeve nadležni sudovi članica Europske unije. Pravni poredak Europske unije znači da postupak vodite pred nacionalnim sudom dakle u konkretnom slučaju u državi članici. Unicredit je izabrao tužiti u Washingtonu jer mu to više odgovara jer zna da bi se nacionalni sud morao obratiti sudu Europske unije, a u slučaju konverzije koji se dogodio u Mađarskoj, Europski sud je presudio protiv banaka, a u korist dužnika u švicarskim francima. Grbin je zaključio da političari moraju činiti sve kako bi spriječili banke da i dalje čine, no kaže, nije mu jasno što Vlada radi ili će raditi po tom pitanju. Kaže da su on i SDP pisali interpelaciju Ministarstvu vanjskih poslova i dobili odgovor koji ga je iznenadio jer je stekao dojam da ministar Miro Kovač radi u korist banaka.

Nova bi Vlada, bude li sastavljena većinom HDZ-ovih i zastupnika Mosta nezavisnih lista, trebala prihvatiti uvjet Mosta o ukidanju ovrhe nad prvom nekretninom. Na pitanje kako će se banke postaviti dođe li do toga direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović rekao je kako će banke tada jednostavno prestati nuditi stambene kredite građanima. Adrović se pita kako će mladi ostati u Hrvatskoj ako im Vlada onemogući da ostvariti osnovno civilizacijsko pravo i dignu stambeni kredit. Dominik Vuletić iz Udruge Franak na to je brzo reagirao kazavši kako je nemoguće da banke prestanu nuditi kredite. Banke kada prestanu kreditirati prestanu postojati. Vuletić je ukazao da su u cijelom svijetu poznati modeli u kojima se iz ovrhe izuzima nužni stambeni prostor.

Vuletić je kao dobar primjer zaštite hrvatskih interesa istaknuo prekid suđenja pred Arbitražnom sudu sa Slovenijom. Ekonomski analitičar Damir Novotny nije se složio s predstavnikom Udruge Franak i povukao je paralelu slovenskog primjera Nove ljubljanske banke i hrvatskog Zakona o konverziji kredita u švicarskim francima kako bi ukazao na posljedice donošenja ishitrenih zakona. Rekao je kako je Slovenija štitila svoje interese tako što je 1990. ustavnim zakonom proglasila Novu ljubljansku banku i oštetila hrvatske štediše. Sada Miro Cerar plaća račune iz devedesetih jer je netko na silu hrvatskim štedišama uzeo 370 milijuna eura. Novotny je kazao kako se većina kredita u švicarskim francima mogu okarakterizirati kao špekulativni krediti. Još uvijek ne zna koliki broj tih kredita su digli građani koje bi se okarekterizirali kao socijalni slučajevi. Moja je procjena da se radio o jednoj petini tih kredita, a sve ostalo su bili krediti koji nisu ni na koji način bili socijalna tema, nego više bih rekao špekulativna tema.

U emisiji su se mogla čuti brojna neslaganja među gostima. Najburnije je bilo na samom kraju kada je Grbin ukazao na članak 26 Zakona o potrošačkom kreditiranju koji regulira prekršajnu odgovornost banaka za one ugovore o kreditima gdje do 1. travanja 2014. nisu korisnicima dostavili način na koji se obračunavaju kamate. Grbin tvrdi da takvih kredita ima oko 100 tisuća. Po pojedinom kreditu predviđena je kazna od 80 do 200 tisuća kuna. Ustavni sud je u svibnju ove godine odlučio da je takva odredba zakona dopuštena i ustavna, dodao je.

Vuletić je dodao kako bi državni proračun bio bogatiji za 9 milijardi kuna da DORH radi svoj posao i pokreće prekršajni postupak protiv banaka zato Udruga franak poziva građane da upute individualne postupke protiv banaka.

Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović burno je reagirao na optužbu da je prekršajna odgovornost banaka 9 milijardi kuna i tumači da je Ustavni sud zapravo presudio u korist banaka jer su one građanima izdale obavijesti o zaduženjima.

Novotny je za kraj zaključio kako Hrvatskoj treba manje intervencija u ekonomski sustav jer će naposljetku sve njih platiti porezni obveznici.

Izvor: narod.hr/hrt